Užarena tribina Zelenog odreda u Medulinu: "Lažirana je studija utjecaja na okoliš za Kaštijun! Mora ga se zatvoriti"

"Najvažniji dokument za izgradnju Kaštijuna, studija utjecaja na okoliš, je lažiran! Kad su radili izračune strujanja zraka, ružu vjetrova, podatke su uzeli iz centralne hidrometeorološke stanice u Puli, a ne tamo gdje je Kaštijun, pet kilometara dalje, ne bi li prilagodili mjernu stanicu na Kaštijunu, ne bi li 'hvatala' ono što treba. Već u startu Kaštijun je ilegalan! I kao takav se mora zatvoriti. U svakoj bi normalnoj državi bilo tako, a ljudi koji su to potpisali bili bio sankcionirani. Sve smo to stavili u kaznenu prijavu. I ne samo to, nego i metalnu frakciju koja se odlaže, i odlaganje van Kaštijuna, što je samo po sebi dovoljno da se Kaštijun zatvori".

Naglasila je to predsjednica Zelenog odreda i braniteljske udruge VIDRE Vesna Grgić, dipl. ing. strojarstva, bivša djelatnica zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, veteranka Domovinskog rata s 1066 dana u borbenom sektoru i umirovljena časnica Hrvatske vojske na skoro dvosatnoj preksinoćnjoj tribini u Vatrogasnom domu u Medulinu pod intrigantnim naslovom "Sve što nam NE govore o gospodarenju otpadom".

Iznijela je zabrinjavajuće podatke o drastičnom povećanju uvoza otpada u Hrvatsku, rizicima spalionica čiji se vlasnici vode poticajima i profitom, te opasnostima visokotoksičnih plinova prilikom primjene zastarjelih tehnologija.

- Odgovorno tvrdimo da u Hrvatskoj ne postoji tehnologija za sigurno spaljivanje otpada. Čak i cementare koje preuzimaju otpad rade to tehnološki neispravno. Jer rade ono što govorimo i o spalionicama: suspaljuju, a to je nebitno. Ne postižu dovoljne temperature i tehnološki ne obrađuju otpad kako bi trebalo. Enormno uvozimo otpad, uvoz i dalje traje, kaže ona.

"Imali smo prošlog tjedna tribinu u Sisku i izračunali da za Sisak uopće nije potrebna spalionica, a isplanirali su čak dvije. Sisak, naime, ima 10.000 tona otpada godišnje, a učinkovita spalionica za proizvodnju energije mora godišnje primiti minimalno 100 do 150 tisuća tona otpada godišnje. Gdje je ta razlika? Ponavljam, planiraju dvije spalionice u Sisku, a to i ponavljam jer govorimo i o Kaštijunu i o tome koliko ulazi i odlazi iz Kaštijuna što je doista naš otpad! I zašto to ne bismo sami kontrolirali na lokalnoj razini, a ne da se radi 11 centara i mali milijun spalionica koje će raditi s improviziranim kojekakvim tehnikama, nastavila je.

Produkt spaljivanja je visokotoksična troska koji, kako je rekla, rezultira emisijom visoko toksičnog plina – dioksina, koji su, ističu u Zelenom odredu, kancerogeni (posebno za jetru i limfni sustav), endokrini disruptori (remete hormone i metabolizam), mutageni (štetni za fetus i reprodukciju), prenose se majčinim mlijekom na dijete, kontaminiraju tlo i ulaze u hranidbeni lanac, izuzetno su postojani (razgrađuju se desetljećima), a čak i male emisije u blizini spalionica dugoročno izazivaju bioakumulaciju.

Hrvatska se, upozorava Zeleni odred, pretvara u odlagalište otpada, a nezakonita odlagališta niču diljem zemlje gotovo svakodnevno. Nakon trogodišnjih istraživanja, Zeleni odred tvrdi da raspolaže podacima koji upućuju na to da se Hrvatska sustavno koristi kao prostor za zbrinjavanje otpada iz drugih zemalja Europske unije.

Budući da vlasnicima spalionica nije stalo do proizvodnje energije nego do poticaja i zarade, Vesna Grgić je zajedno s kolegom Željkom Ilićem predsjednikom pulsko-medulinske podružnice Zelenog odreda ponudila rješenje: zabraniti uvoz miješanog komunalnog otpada, ne dozvoliti privatizaciju gospodarenja otpadom, vratiti gospodarenje na lokalnu razinu pod ingerenciju gradova i općina, izgraditi sortirnice i kompostane - smanjiti ukupnu količinu otpada, te izgraditi moderna postrojenja za termičku oporabu otpada isključivo prema stvarnoj potrebi i odluci lokalne zajednice.

Vesna Grgić

'Kaštijun se mora zatvoriti', u više je navrata rekao Željko Ilić, koji s obitelji živi u blizini spornog istarskog centra za gospodarenje otpadom.

Ilić je rekao da se sedam godina gradilo jedno brdo za Kaštijun, da ih je planirano još deset!

- Ako bude potrebno, županijska Skupština lako će izglasati još deset 'piramida', kazao je ironično i dodao da se pokazalo da MBO tehnologija nije dobra, istaknuvši pritom da smrad posljedica emisije štetnih plinova.

- Vijek trajanja Kaštijuna projektiran je na 25 godina, a radi sedam godina. Zamislite koliko još godina moramo trpjeti nasipavanja, kazao je i zauzeo se za ukidanje njegovog županijskog statusa.

U raspravi su mještani ukazivali na probleme i zagađenja, manjak kontrole Kaštijuna i izostanak djelovanja nadležnih institucija, dok su Vesna Grgić i Željko Ilić u više navrata pozvali sve građane na angažman i zajedničko djelovanje, kao i na kolektivnu tužbu.

- Građani imaju pravo znati da se o njihovom zdravlju i budućnosti odlučuje bez njih, iza zatvorenih vrata, a često i protivno javnom interesu, poručuju iz Zelenog odreda. Ističu da šutnja institucija i manipuliranje podacima više nisu prihvatljivi te da će ovakve javne tribine poslužiti kao platforma za iznošenje činjenica koje su do sada bile sustavno prešućivane.

Napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih milijardu eura, i sve 'pokriveno' ministarstvima

Optuživši državu da je ona isplanirala gospodarenje šumama, kao i plan poticanja proizvodnje energije iz drvne biomase, Vesna Grgić kazala je da je državna tvrtka Hrvatske šume planirano opustošila više od 100.000 hektara državnih šuma.

- Rezultat je katastrofalan. Preko 100 tisuća hektara su opustošili u deset godina, sravnili sa zemljom. Napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih jednu milijardu eura. I sve je bilo 'pokriveno' ministarstvima i državnim inspektoratom. U državnom planu svi su unutra, kazala je. 

Zeleni odred stasao je svojedobnim osnivanjem Inicijative za spas Medvednice koja je imala za cilj zaustaviti brutalnu devastaciju šuma zagrebačke Medvednice. Nakon brojnih pojava naših aktivista o razmjerima devastacije šuma diljem Republike Hrvatske, krajem 2018. godine Inicijativa za spas Medvednice prerasta u Zeleni odred, jedan od foruma udruge, a njihova borba protiv kriminalne sječe šuma proširuje se na čitavu Republiku Hrvatsku. Treba reći da su misiju i rad Zelenog odreda do sada prepoznali i financijski poduprli fondacije Staples Trust, Global Canopy, SozialMarie, te asocijacija Biofulwatch.

U raspravi su mještani ukazivali na probleme i zagađenja, manjak kontrole Kaštijuna i izostanak djelovanja nadležnih institucija, dok su Vesna Grgić i Željko Ilić u više navrata pozvali sve građane na angažman.

- Građani imaju pravo znati da se o njihovom zdravlju i budućnosti odlučuje bez njih, iza zatvorenih vrata, a često i protivno javnom interesu, poručuju iz Zelenog odreda. Ističu da šutnja institucija i manipuliranje podacima više nisu prihvatljivi te da će ovakve javne tribine poslužiti kao platforma za iznošenje činjenica koje su do sada bile sustavno prešućivane.