Održan prvi dio komemoracija „Bleiburškim žrtvama“, bez velikog broja vjernika

Prvi dio komemoracije „Bleiburškim žrtvama“ održan je u petak poslijepodne misom u župnoj crkvi u Bleiburgu i polaganjem vijenaca na spomenik u Bleiburškom polju, prvi put bez desetaka tisuća sudionika nakon što su austrijske vlasti zabranile dosadašnji način obilježavanja.

Na spomenik je, bez nazočnosti medija, položen zajednički vijenac "predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade BiH', zatim vijenac Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, posvećen žrtvama bleiburške tragedije, te vijenac Počasnog  bleiburškog voda (PBV) s natpisom na njemu: „Pomorenoj hrvatskoj braći“.

Misu u župnoj crkvi u ime biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine predvodio je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić, koji je pozvao na molitvu za sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, one vojnih i civilnih zarobljenika.

Posebno je istaknuo žrtve hrvatskog naroda, čija su stradanja počela na tom mjestu, "a svom se silinom nastavila na Križnom putu“, na kojem su brojni ljudi „ubijeni iz osvete komunističke revolucije koju su provodili ratni pobjednici“ .

Oni su ubijeni bez suda i pokopani u nizu masovnih grobnica na poznatim i nepoznatim mjestima, kazao je Markić, dodavši kako mnogi i dalje žeđaju za pravednosti.

Kaže kako poziva na molitvu da nas "Bog sačuva paklenoga ognja koji živimo opirući su praštanju i pomirenju, osuđujući i mrzeći one druge, namećući svoje interese naciji, ne osjećajući sućut, ne poštujući ni svoj ni tuđi život“, na druge načine.

Podsjetio je da su stradali ne samo Hrvati nego i Austrijanci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci Srbi i drugi, s kojima Hrvati dijele zajedničku prošlost, ali i budućnost.

Na misi su bili nazočni veleposlanik Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić i vodstvo PBV-a, tradicionalnog organizatora komemoracije.

Zabrana komemoracije u Bleiburgu 

PBV, koji je utemeljen 1953. s ciljem njegovanja sjećanja na „sve nedužne žrtve komunističkog pokolja u Bleiburgu 1945.“, bio je prisiljen središnji dio komemoracije preseliti u Hrvatsku, nakon što je Austrija zabranila njegovo održavanje, a lokalne vlasti austrijske savezne pokrajine Koruške uklonile hrvatski grb sa spomenika na polju kod Bleiburga.

Tako, središnja komemoracija Bleiburškim žrtvama održat će se u subotu u Zagrebu i Udbini.

Komemoracije na Bleiburgu počinju 1950. s posjetima hrvatskih emigranata, mahom bivših pripadnika Hrvatskih oružanih snaga iz NDH, koji 1953. osnivaju PBV.

Komemoracija se najprije održavala za Mrtvi dan, a od sredine 60-ih, kada je pored crkve uređen vojnički dio groblja, u čijoj se sredini nalazio i grob hrvatskih vojnika, održavaju se svake druge nedjelje u svibnju, ističe se na mrežnoj stranici PBV-a.

Od 1987. u polju kod Bleiburga podignut je spomenik na kojem piše: „U čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci, svibanj 1945.“. Taj tekst su odobrile austrijske vlasti, dok su iz PBV-a tražili da piše „pomorenoj hrvatskoj vojsci’.

Od osamostaljenja Republike Hrvatske, komemoracije su sve masovnije, a od 1995. misu je na Bleiburškom polju izravno prenosio HTV, kad je prigodni govor održao predsjednik Hrvatskog sabora Nedjeljko Mihanović.  

Hrvatski sabor, uz prekide, postaje pokrovitelj komemoracije, koju 2015. preuzima predsjednica Hrvatske.

Austrijska vlada je 2019. zabranila ustaške simbole na komemoraciji i HOS-ova obilježja, a zbog ustaških i nacističkih pozdrava osudila je i neke sudionike skupa na Bleiburgu. Iste godine katolička biskupija u Klangenfurtu otkazala je gostoprimstvo hrvatskim biskupima koji su držali misu na Bleiburgu.

Protekle tri godine komemoracije Bleiburške tragedije se održavaju u Hrvatskoj, a nedavno Austrija trajno zabranjuje komemoracije na Bleiburgu.