Na posljednjoj sjednici pulskog Gradskog vijeća raspravljalo se, između ostalog, i o Društvenom centru Karlo Rojc. Vijećnica Sanja Radolović (SDP) pitala je li poznato kako se koriste prostori u Društvenom centru Karlo Rojc. "Kako je 2019. Zelena Istra, odnosno Teodor Celakoski, izradio analizu korištenja prostora, je li analiza postala javna, tko koristi prostore, jesu li onima kojima su ugovori istekli 2019. produženi? Javio mi se velik broj udruga koji čekaju na red. Tko je novi predsjednik ili predsjednica Koordinacije Društvenog centra Rojc, tko su novi članovi, ima li među njima vijećnika Gradskog vijeća", pitala je Radolović.
Pročelnica za Kulturu Emina Popović Sterpin otkrila je da je novi saziv Kordinacije imenovan na dvije godine te ima šest članova/ica, troje je predložio Savez udruga Rojc – Dušica Radojčić, Marko Grbac Knapić i Dalibor Dužaić - i troje predstavnika Grada – član uprave Pula usluge i upravljanje Goran Pereša, pročelnica za imovinu Nataša Simonelli i Eros Čakić. Dušica Radojčić izabrana je za predsjednicu.
- Analiza iz 2019. postoji, ali je Grad pokrenuo novu jer je Rojc vrlo fluidan organizam. Ona je zgotovljena. Nije obavijena velom tajne. Fizički praznih prostora bilo je tri i dala su se putem natječaja u veljači ove godine udrugama koje su imale najveći broj bodova, istaknula je pročelnica za kulturu Popović Sterpin, na što je Radolović kazala da si neki gospodarstvenici ne mogu priuštiti gradske prostore te od njih odustaju, a da neki u Rojcu "kao udruga laganini obavljaju gospodarske djelatnosti po kuni za kvadrat".
Na izrečeno na je danas reagirao Upravni odbor Saveza udruga Rojca. Njihovo reafiranje u nastavku.
"Upravni odbor Saveza udruga Rojca želi javno reagirati zbog konstantnog negativnog i zlonamjernog prozivanja i etiketiranja rada Društvenog centra Rojc. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća 29. listopada – vijećnica Sanja Radolović ponovno je izrazito negativno etiketirala sam Društveni centar kao mjesto “lošeg kućnog odgoja” i drugim negativnim konotacijama.
Također, insinuira da analiza prostora 2019. nije bila javno predstavljena, iako je analizu široj javnosti 2019. godine predstavila i sama pročelnica UO za kulturu Grada Pule na organiziranoj javnoj tribini. Dakle, koristi se neprovjerenim informacijama kako bi nanijela štetu i bacila lošu sliku na sam Društveni centar i svih 110 udruga koje aktivno djeluju u samoj zgradi, a na taj način negativno etiketira i građane Pule koji aktivno sudjeluju u brojnim aktivnostima ovog centra doprinoseći brojnim područjima važnim za ovaj grad, od kulture, sporta, djece, mladih, nacionalnih manjina, podršci osobama s tjelesnim invaliditetom i teškoćama u razvoju te brojnim drugim područjima.
Rojc je jedinstven primjer sudioničkog modela upravljanja javnim dobrom, kao i odličan primjer prenamjene „brownfield” područja u mjesto koje služi zajednici te koje gradi kulturni i socijalni kapital ovog grada. Zaista je tužno ako naši političari ne mogu shvatiti da i kulturni i socijalni kapital također imaju ekonomsku, ali prije svega i veliku društvenu vrijednost.
Budući da se bliže lokalni izbori, možda bi bilo dobro da napokon skeptični vijećnici poslušaju bilo svojih birača. Naime, prema IPSOS-ovoj anketi iz 2019. Godine čak 90,2% građana je osobno posjetilo centar. Čak 64,5% sugrađana odgovara da im je poznato da zgradom društvenog centra upravlja vlasnik Grad Pula u suradnji s udrugama iz Rojca. Čak dvije trećine građana smatra kako je Centar izrazito potreban Puli, a dodatnih 19% potrebnost Centra ocjenjuje s četvorkom na skali od 1 do 5. Prosječna ocjena je vrlo visokih 4,5 i nema značajnih razlika u ocjeni među različitim demografskim skupinama građana. Sadržaji po kojima je Rojc najpoznatiji su sportsko-rekreacijski i kulturno-umjetnički. Tri najpozitivnije osobine Rojca po mišljenju građana Pule su “pozitivan primjer stavljanja u funkciju napuštenih vojnih objekata”, “mjesto gdje sve kategorije građana mogu provoditi slobodno vrijeme” i “primjer suživota različitosti”. Tri najnegativnije osobine su “propadajuća inrastruktura/loše stanje zgrade”, “nepristupačnost za osobe s invaliditetom” i “teško snalaženje u zgradi/nedostatak signalizacije”.
Osim lokalnog značaja, Rojc je itekako prepoznat kao primjer dobre prakse diljem Europe. Naime, nema takvog primjera društvenog centra u malom gradu koji okuplja toliko velik broj udruga iz više od 9 različitih djelatnosti. Rojc je i inkubator brojnih kulturnih događanja, festivala, seminara, konferencija, edukacija. Ima svoj medij zajednice, vrlo slušan Radio Rojc, prvu popravljaonu u Istarskoj županiji, klubove koji promiču razne glazbene sadržaje, brojne glazbene i izvedbene studije i prostore za vježbanje, ali je i inkubator inovativnih modela i rješenja koja promoviraju održivost i cirkularnu ekonomiju - što je prepoznato i uvršteno u Plan razvoja Grada Pule. Redovito nas posjećuju razni akteri iz Hrvatske i Europe kojima prenosimo znanje i iskustvo i predstavljamo centar - što doprinosi i promociji Pule.
Savez udruga Rojca aktivno zagovara poboljšanje infrastrukture i modela upravljanja Društvenim centrom Rojc te se godinama zalaže i za transparentne kriterije javnih poziva - kroz rad radnih grupa je i predložio konkretne kriterije, pravednije ugovore i ekonomičnije upravljanje resursima. I sam je doprinio infrastrukturnom poboljšanju zgrade uspješnim povlačenjem europskih sredstava kojima se renovirao info punkt, zatim prostor Radione Re-Geppetto, Radio Rojca - a i sam prostor Dnevnog boravka je opremljen i pokrenut upravo od strane Saveza koji brine i za programsku održivost. Zlonamjerno je javno etiketirati sve udruge u Rojcu da su zbog korištenja prostora “na sisi javnog novca”. (op.a. izjava vijećnice Radolović na sjednici Gradskog vijeća u lipnju 2024.) svjesno ignorirajući činjenicu da su sve udruge u Društvenom centru opremile prostore značajnim vlastitim sredstvima, koja i dalje ulažu u održavanje te pružaju brojne usluge lokalnoj zajednici.
Budući da se radi o očitom nepoznavanju i same povijesti razvoja Društvenog centra Rojc kao i očitom nepoznavanju nezavisnih kulturnih i socijalnih politika, pozivamo vijećnicu Sanju Radolović i druge vijećnike da posjete Društveni centar Rojc uz vođenje od strane predstavnika upravnog odbora Saveza udruga Rojca.
Jako nam je teško shvatiti zašto bi netko na taj način etiketirao brojne građane koji doprinose radu ovog centra osim možda pretpostavke da projiciraju svoj „modus operandi” jer im je teško shvatiti da ljudi iz Rojca zaista rade za opće dobro i da već dvadeset godina rade na tome da se centar poboljša i promovira - a u taj posao su uloženi nebrojeni sati volonterskog rada, energije, entuzijazma jako velikog broja različitih ljudi neovisno o njihovom redovitom radu u udrugama ili drugim radnim mjestima", piše u reagiranju Upravnog odbora Saveza udruga Rojca, u kojem su predsjednica Jadranka Ostić, dopredsjednik Branimir Slijepčević te članovi Eros Čakić, Borut Skok i Irena Burba.