Ovo su prioriteti hrvatske vlade za 2023.

Priprema izmjena i dopuna Zakona o strancima jedan je od prioriteta rada MUP-a, a donose se radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU vezano uz ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te pojednostavljenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje očekuje se nadogradnja postojeće aplikacije u cilju učinkovitijeg rješavanja dozvola za boravak i rad, ističu iz MUP-a.

Oštrije sankcije za nasilje nad ženama i djecom

Ministarstvo pravosuđa i uprave trebalo bi u prvom kvartalu pripremiti paket zakonskih izmjena kojima će se pooštriti sankcije za nasilje nad ženama, posebno kod kršenja mjera opreza, te povećati prava žena - žrtava nasilja, uz proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima. 

Za prvi je kvartal previđena i izrada Zakona o lobiranju kojim će se prvi puta u Hrvatskoj urediti područje lobiranja kao legitimne i legalne profesije s visokim etičkim standardima, a uredit će se i pitanja transparentnosti rada lobista.

Za zadnji kvartal predviđena je izrada novog Zakona o zaštiti djece od nasilja, a obuhvatit će sankcioniranje svih oblika nasilja nad djecom, posebno kada je riječ o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djeteta.

Razmotrit će se i pitanja redefiniranja rokova za rehabilitaciju za počinjenje tih kaznenih djela i definirati pitanje korištenja podataka iz kaznene evidencije, a namjera je uvesti i dodatne mehanizme provjere, najavljuju. 

Decentralizacija u upravljanju državnom imovinom

Ministarstvo radi i na Zakonu o plaćama kako bi se otklonili nerazmjeri koji postoje u sustavu plaća, kako u državnoj službi tako i u javnim službama. Novi će zakon definirati sustav plaća koji će biti pravedan i održiv, uz punu primjenu načela jednaka plaća za jednak rad, poručuju iz Ministarstva koje priprema i novi Zakon o mirenju te novi Zakon o izvanparničnom postupku.

U idućoj godini očekuje se i donošenje izmjena i dopuna zakona o upravljanju državnom imovinom, koje je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Predviđena je djelomična decentralizacija u upravljanju državnom imovinom odnosno dio ovlasti u upravljanju prenio bi se na jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Ministarstvo hrvatskih branitelja radi na izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima, radi usklađivanja osobne invalidnine i ostalih prava koja ovise o proračunskoj osnovici, a nisu se mijenjali od 2001. godine. Također, priprema se pravni okvir za osnivanje ustanove za dugotrajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije.

Uređenje djelatnosti otkupa i naplate potraživanja

Ministarstvo financija planira u 2023. izradu Zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja kojim će se nastaviti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Uredit će se pravila za pružatelje usluga servisiranja i kupce kredita, uključujući izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita, a nadležnim nadzornim tijelima će se dodijeliti nadzorne i istražne ovlasti uključujući i ovlasti za izricanje sankcija.

U planu je i reguliranje statusa napojnica kroz odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, čije je stupanje na snagu planirano s početkom 2024. godine radi tehničke prilagodbe.

Planirana je izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost radi daljnjeg usklađivanja sa zakonodavstvom EU, a radi potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura tijekom iduće godine planira se uputiti u zakonodavnu proceduru oko 40 zakona i 70 podzakonskih akata koji sadrže odredbe povezane s kunom.

MUP nastavlja projekt uvođenja kamera na odorama

U idućoj godini MUP među nastavlja i projekte unaprjeđenja i modernizacija rada prometne policije te uvođenja kamera na odorama policijskih službenika što će pridonijeti, ističu, poboljšanju odnosa između policije i građana u slučajevima spornih postupanja, a radi zaštite temeljnih prava i sloboda građana, ali i zaštite policijskih službenika od neosnovanih pritužbi.

Snimanje policijskog postupanja pridonijelo bi i standardizaciji policijskog postupanja i razvoju policijske struke, ističu, a posljedično pružanje bolje usluge građanima i razvijanje partnerstva u sprječavanju i otkrivanju nedopuštenog i kažnjivog ponašanja.

U skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, u idućoj godini planira se potpuno razminirati područje Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije (ukupno 15,4 četvornih kilometara).

Revitalizacija Imunološkog zavoda

Ministarstvo branitelja i u idućoj godini nastavlja se s mjerama aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja branitelja i njihovih obitelji kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, a nastavlja se i digitalizacija arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.

Ministarstvo zdravstva radit će na projektu Revitalizacije Imunološkog zavoda te ostvarivanju preduvjeta za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe (HEMS). U planu je i izrada nacionalnih planova probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma te, za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.

Širenje kapaciteta za jednosmjensku nastavu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja za početak 2023. godine priprema poziv iz NPOO-a za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola za prelazak svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednosmjenski rad, a kroz NPOO-a je u tu svrhu osigurano 2,3 milijarde kuna.

Cilj uvođenja cjelodnevne škole je povećati kvalitetu poučavanja i stjecanja ishoda učenja, osobito učenika nižeg socioekonomskog statusa. Cjelodnevna škola isprva će se uvesti kao eksperimentalni program u pedesetak škola odabranih temeljem javnog poziva osnivačima.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavljuje izradu Nacionalnog plana za digitalizaciju gospodarstva i Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije te donošenje Strategije pametne specijalizacije do 2029. godine, a Ministarstvo poljoprivrede donošenje Strategije biogospodarstva budući da je biogospodarstvo prepoznato kao gospodarski model koji može osigurati bolje korištenje raspoloživih resursa te otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima.

Robert Koren