Paus: „Većina novca odlazi na liječenje, a prevencija ostaje na margini – je li to ozbiljna reforma?“

Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus jučer je u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti upozorio da bez jasne strategije i ulaganja Hrvatska neće ostvariti najavljeni „zaokret prema prevenciji“.

„Ministrica navodi da Ministarstvo zdravstva više nema primarni fokus na liječenju i dijagnostici nego na prevenciji. To lijepo zvuči, ali kada ogolimo političku ambalažu, ostaju ključna pitanja: s kim, kako i gdje? Na ta pitanja nemamo odgovora“, istaknuo je Paus.

Dodao je da su domovi zdravlja i zavodi za javno zdravstvo, koji bi trebali nositi promjene, u mnogim dijelovima Hrvatske kadrovski iscrpljeni, infrastrukturno zapušteni, financijski ograničeni i bez jasne nacionalne strategije. „Neki doslovno preživljavaju iz mjeseca u mjesec. Ako su nam liječnici opće prakse preopterećeni, iscrpljeni i na rubu odlaska iz sustava, onda ta ideja ostaje samo na papiru“, upozorio je.

Paus je naglasio kako Hrvatska trenutno bilježi loše rezultate po ključnim zdravstvenim pokazateljima: visoku stopu pretilosti, zabrinjavajuću pojavnost i preživljavanje od karcinoma te sve alarmantnije stanje mentalnog zdravlja. „Svi znamo da je prevencija učinkovitija i jeftinija od bolničkog liječenja. No, ako je prevencija zaista prioritet, gdje su ulaganja u nju? Trenutno svega 4% ukupne zdravstvene potrošnje ide na preventivne programe, dok se čak 96% troši na dijagnostiku i liječenje. Onako kako trošimo novac – takvu sliku zdravstva i imamo“, rekao je.

Govoreći o izmjenama Zakona, Paus je podržao strože uvjete za rad zdravstvenih djelatnika protiv kojih su pokrenuti kazneni postupci ili su pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode i zlostavljanja djece. „Takvi zdravstveni radnici trebaju biti uklonjeni iz sustava – privremeno ili stalno, ovisno o fazi postupka. To je pozitivan pomak, ali provedba tog pomaka donosi brojne izazove koji su možda mogli biti riješeni već u ovom prijedlogu“, poručio je.

Osvrnuo se i na ukidanje obveze pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za određena zdravstvena zanimanja. „Smatramo da ova mjera neće donijeti značajne promjene u rješavanju ključnih problema u zdravstvu. Tek djelomično izjednačava prava između zanimanja, ali ostavlja nezadovoljnima one koji i dalje moraju obavljati pripravništvo. Dugoročno ne možemo sagledati što znači kada zdravstveni djelatnici bez potrebnog stažiranja i pripreme ulaze u sustav“, upozorio je Paus i dodao da bi o spremnosti za samostalan rad trebale odlučivati strukovne komore koje izdaju licence.

Zaključio je da za snažnu preventivnu politiku nisu dovoljne deklaracije, nego jasna strategija, vrijeme, sustavna podrška i istinska politička volja. „Ako želimo stvarni zaokret prema prevenciji, ključna promjena mora se dogoditi u načinu razmišljanja – u glavama svih nas i onih koji donose odluke, ali i kod samih građana. A ta promjena traje godinama i traži zajednički konsenzus, plan i odgovornost“, naglasio je Paus.