Za devastaciju prostora u Istri kriva je upravo vlast koja je godinama mijenjala prostorne planove i šakom i kapom izdavala dozvole investitorima za zgrade koje su pokupovali stranci, prenamijenili ih u apartmane i sada u njima ugošćuju "prijatelje i rodbinu" ne plaćajući nikome ništa * Istina je da su ljudi u Istri zapravo bili prisiljeni pronaći si dodatan izvor prihoda i tu mnogi vide priliku upravo u turizmu. No većina od nas nema luksuzne vile za odmor s bazenima već se radi o jednom apartmanu koji je napravljen u vlastitoj kući ili nekretnini koja je dobivena kao nasljedstvo, upozorava Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istarske županije
Za devastaciju prostora u Istri kriva je upravo vlast koja je godinama mijenjala prostorne planove i šakom i kapom izdavala dozvole investitorima za zgrade koje su pokupovali stranci, prenamijenili ih u apartmane i sada u njima ugošćuju "prijatelje i rodbinu" ne plaćajući nikome ništa * Istina je da su ljudi u Istri zapravo bili prisiljeni pronaći si dodatan izvor prihoda i tu mnogi vide priliku upravo u turizmu. No većina od nas nema luksuzne vile za odmor s bazenima već se radi o jednom apartmanu koji je napravljen u vlastitoj kući ili nekretnini koja je dobivena kao nasljedstvo, upozorava Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istarske županije
"Za overturizam, za devastaciju prostora i obale nisu krivi mali iznajmljivači, kako nam se to u zadnje vrijeme neprestano imputira. Mi smo ti na kojima počiva istarski turizam, koji pridonosimo istarskom gospodarstvu, koji otvaramo radna mjesta i podižemo istarski standard življenja, a ne hotelijeri koji svu zaradu iznose van države", smatraju predstavnici Udruge obiteljskog smještaja Istarske županije.
Upozoravaju da je za ovo, što se trenutno događa Istri, kriva upravo vlast koja je godinama mijenjala prostorne planove i šakom i kapom izdavala dozvole investitorima za zgrade koje su pokupovali stranci, prenamijenili ih u apartmane te sada u njima ugošćuju "prijatelje i rodbinu" ne plaćajući nikome ništa.
Njihova predsjednica Lorena John navodi da im nije jasno da se ovakvoj hajci na male iznajmljivače pridružio i istarski župan Boris Miletić koji se, pristrano, priklonio stavu hotelijerskog lobija odnosno velikim investitorima na štetu malih iznajmljivača.
Slični se stavovi sve glasnije - što je smatra potpuno apsurdno - čuju i iz pojedinih turističkih zajednica.
- Kada se govori i privatnim iznajmljivačima ističe se, posve krivo, da smo mi ti koji "previše zarađujemo" no mi, mali iznajmljivači plaćamo paušalni porez upravo zato što nam primici ne prelaze 300 tisuća kuna. Treba jasno naglasiti da se radi o primicima, da se ne radi o zaradi odnosno dohotku.
Od tih primitaka većina iznajmljivača plaća naknadu inozemnim platformama i pripadajući PDV, paušalni porez, paušalnu turističku pristojbu, turističku članarinu, usluge čišćenja, usluge održavanja, režijske troškove, troškove sitnog inventara, te nepredviđene troškove kao i PDV na sve navedene troškove (ne uključujući amortizaciju opreme i namještaja, niti amortizaciju nekretnine), nabraja John.
Paušalno oporezivanje, naglašava John, ne primjenjuje se samo na iznajmljivače, već i na obrte s paušalnim oporezivanjem s primitcima do 300 tisuća kuna. No takvi obrti oporezuju se godišnje najviše do iznosa od 4.500 kuna (bez prireza), dok se iznajmljivači s maksimalnim brojem ležajeva u Puli, ali i većini jedinica lokalne uprave u Istri oporezuju sa 6.000 kuna.
Također, vlasnici obrta s paušalnim oporezivanjem koji nisu drugdje zaposleni plaćaju doprinose na godišnjoj razini od 16.708,80 kuna, ali treba napomenuti da je većina iznajmljivača zaposlena, pa plaćaju doprinose po osnovi nesamostalnog rada. Osim poreznih davanja, iznajmljivači u većini istarskih gradova i općina plaćaju boravišnu pristojbu do maksimalnog iznosa 7.000 kuna (350 kuna/ležaj).
Dodaje da bi bilo jako dobro da županu "savjetnici izračunaju koliko njima realno ostaje nakon što podmire sve te troškove" te naglašava kako nipošto ne žele reći da od iznajmljivanja smještaja nema zarade, ali se većinom radi o dodatnom dohotku kojim popunjavaju kućni budžet i koji im omogućuje nešto veću kvalitetu života.
- Istina je da su ljudi u Istri zapravo bili prisiljeni pronaći si dodatan izvor prihoda i tu mnogi vide priliku upravo u turizmu. No većina od nas nema luksuzne vile za odmor s bazenima već se radi o jednom apartmanu koji je napravljen u vlastitoj kući ili nekretnini koja je dobivena kao nasljedstvo, upozorava.
Gdje bi bili da nemamo tih prihoda od apartmana - njime školujemo djecu, kupujemo, plaćamo režije.... I da, sigurno nam je lakše nego onima koji takav prihod nemaju. No, iza njega stoji i kontinuirani rad i ulaganje jer gost svake godine traži nekakvu dodanu vrijednost.
- Mi smo ti koji goste u velikom broju dovlače u Istru, a od toga koristi imaju svi: ugostitelji, trgovci, i oni koji prodaju izlete i iznamljuju od rekvizita za plažu do automobila, svi oni koji u turizmu rade... Naše apartmane opremamo, čistimo, surađujemo s lokalnim OPG-ovima i reklamiramo njihove proizvode. Da nema nas, gdje bi Istra bila i što bi joj od profita od turizma ostalo, pita se naša sugovornica.
Naglašava da nitko ne smije zaboraviti da zarada lokalnih iznajmljivača ostaje i troši se ili reinvestira u našem kraju i našoj zemlji, a ne kao što je to slučaj kod stranih ulagača kada profit ne ostaje u Hrvatskoj.
Lorena JohnIstina je da su ljudi u Istri zapravo bili prisiljeni pronaći si dodatan izvor prihoda i tu mnogi vide priliku upravo u turizmu. No većina od nas nema luksuzne vile za odmor s bazenima već se radi o jednom apartmanu koji je napravljen u vlastitoj kući ili nekretnini koja je dobivena kao nasljedstvo
Jer, kako dodaje - budimo realni malo je domaćih investitora.
- Što je trenutni župan kao dojučerašnji čelni čovjek stranke na vlasti u Istarskoj županiji učinio da bi građani imali veće i šire mogućnosti privređivanja te razmišljali o nekim drugim djelatnostima osim turizma?
Prisjetimo se Arene trikotaže, Uljanika, kooperanata i mnogih drugih koji su propali, a njihovi prostori stavljeni su, ili to će biti, upravo u službu turizma. Također, sve razvojne aktivnosti i danas su podređene turizmu. Zar nije logično da zato građani ulažu u taj sektor?!, pita se.
Zabrinjavajuće je, smatra John, što današnji župan, kao nekadašnji gradonačelnik Pule i donedavni čelni čovjek stranke koja je na vlasti više od 30 godina ne uviđa da su upravo on i njegovi suradnici kroz strukture jedinice lokalnih uprava omogućili nakaradnu apartmanizaciju i betonizaciju cijele istarske obale na koje su, navodi, i sami odavno upozoravali.
- Tko je omogućio pojedincima da se obogate na prodaji zemljišta? I najzanimljivije, tko su kupci tih zemljišta, što je sagrađeno i na koji način? Tko je dozvolio da se najljepši dijelovi istarske obale u potpunosti unište nakaradnim građevinama? Njihovi vlasnici zasigurno nisu mali iznajmljivači, niti su pripadnici lokalne zajednice? Pitanja su to na koja javnost ima pravo znati odgovore, ali trenutno se pila okrenula naopako i bijes javnosti pokušava se usmjeriti upravo na nas, male iznajmljivače koji smo, tvrdi se, krivci za svu štetu koju nam prekobrojni turizam realno donosi, navodi John.
Na pitanje kako tome doskočiti iz ove udruge predlažu da Županija napravi analizu nekomercijalnog smještaja (prijava rodbine, prijatelja, strani vlasnici objekata ) izgrađenog posljednjih desetak godina i uspostavi kontrolu nad iznajmljivanjem kao i da ograniči novu izgradnju što je odavno, kako smatraju, svojim utjecajem trebao učiniti.
Jer, naglašava John, sve je više stranaca koji u Puli i Istri kupuju stanove i pretvaraju ih u apartmane postajući nelojalna konkurencija našim iznajmljivačima. Nitko, naglašava, ne kontrolira tko u njima spava cijelu sezonu, a takvi se apartmani često oglašavaju privatnim kanalima u njihovim zemljama te cijelo ljeto pune "prijateljima i rodbinom".
- Nažalost, sada nas, male iznajmljivače iz redova lokalnog stanovništva, koji smo uložili svoje teško stečene ušteđevine, želite uništiti i kazniti za svoje propuste. I zato nećemo dozvoliti da se vodi hajka protiv nas građana, a u korist korporacija i velikih investitora čija briga nije blagostanje lokalne zajednice već isključivo profit, odrješita je predsjednica Udruge pozivajući sve iznajmljivače da joj se pridruže kako bi zajednički zaštitili svoje interese i kako ne bi "otpilili granu na kojoj svi sjedimo".
- Također pozivamo sve građane da ne nasjedaju interesima krupnog kapitala i hotelijera, jer za sve loše što nam donosi overtourism (pretjerani turizam) nismo odgovorni mi, iznajmljivači, nego upravo strukture vlasti koje su zbog svojih partikularnih interesa omogućile takvo stanje u prostoru, zaključuje naša sugovornica.
Udruga obiteljskog smještaja Istarske županije osnovana je u ožujku 2021. godine, prvenstveno s ciljem povezivanje privatnih iznajmljivača s agencijama i OPG-ovima, ali i kako bi se pokušalo povezati s institucijama koje donose propise vezane uz obiteljski smještaj, a koji se stalno mijenjaju, kako bi svoje članove mogli pravovremeno obavještavati o promjenama na tržištu.
U Istarskoj županiji na dan 6 . prosinca 2022. evidentirano je ukupno 46.321 registriranih pružatelja usluga smještaja, od čega je:
No, iz Županije navode kako je uočen redoviti trend povećanih odjava kapaciteta iznajmljivača nakon završetka svake ljetne sezone, te ponovnih prijava tih istih kapaciteta iznajmljivača pred novu sezonu. Slijedom toga trenutno stanje ne odgovara realnom broju obveznika iznajmljivača u Istarskoj županiji u ljetnim mjesecima (lipanj-kolovoz).
Dodajmo informaciju da je samo u Puli ove sezone (na dan 15. kolovoza) bilo 2.896 iznajmljivača koji su su imali 13.349 kreveta i 3.930 pomoćnih kreveta.
Radovi su to učenika Škole za odgoj i obrazovanje, jedina ustanove na području Istarske županije koja provodi osnovnoškolske i srednjoškolske programe odgoja i obrazovanja namijenjene učenicima s većim i višestrukim teškoćama u razvoju
Kroz interaktivni pristup i konkretne primjere, radionica će obuhvatiti ključne teme za sigurnost starijih sudionika u cestovnom prometu * Starije osobe često su zbog fizičke ranjivosti i funkcionalnih promjena organizma izložene većem riziku stradavanja u prometu, a kombinirani učinci tih rizika povećavaju težinu zadobivenih ozljeda
- Jako smo zadovoljni. Međutim, pomoć je i dalje potrebna. Jučer sam posjetila Valenta u Zagrebu i mogu reći da je liječnička procjena da mu je za oporavak potrebno godinu dana i još barem dvije tromjesečne terapije, objasnila je Lorena Lazarić Stefanović
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
