Statistika pokazuje da je porast broja zaposlenih ostvaren u 14 područja djelatnosti i kreće se od 0,1 posto u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija, do 2,4 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Statistika pokazuje da je porast broja zaposlenih ostvaren u 14 područja djelatnosti i kreće se od 0,1 posto u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija, do 2,4 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem ožujka ove godine bilo 189.458 zaposlenih, što je za 0,9 posto ili 1.693 osobe više nego na kraju veljače, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U obrtu je krajem prosinca 2021. bilo 171.376 zaposlenih, što je 0,95 posto ili 1.614 zaposlenih više nego u veljači. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je uvećan za 79 ili 0,44 posto, na 18.082 zaposlenih.
Statistika pokazuje da je porast broja zaposlenih ostvaren u 14 područja djelatnosti i kreće se od 0,1 posto u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija, do 2,4 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Pad broja zaposlenih zabilježen je u 5 područja djelatnosti u rasponu od 0,3 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, do 1,6 posto u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša.
Najviše je zaposlenih na kraju prosinca lani unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija bilo u prerađivačkoj industriji, njih 25.389, što je 0,6 posto više nego u mjesecu ranije.
Slijedi građevinarstvo s 23.653 zaposlenih (1,09 posto više), ugostiteljstvo i turizam s 22.990 zaposlenih (2,4 posto više) te trgovina s 20.443 zaposlenih (0,36 posto više).
Prema županijama, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima rastao je u 20 županija, i kreće se od 0,3 posto u Zagrebačkoj županiji do 2,9 posto u Krapinsko-zagorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. U gradu Zagrebu broj zaspoenih ostao je na razini iz veljače.
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
