Politika i društvo

u Istarskoj sabornici

Poreč: Komemoracija u povodu povratka zemnih ostataka biskupa Dobrile

Sudionici skupa istaknuli su Dobrilin težak životni put obilježen siromaštvom, odrastanjem u oskudici i dugim pješačenjima do škole, ali i iznimnom glađu za znanjem. Školovao se u Tinjanu, Pazinu, Karlovcu, Gorici i Beču, gdje je doktorirao teologiju, a potom je služio kao kapelan, kateheta, profesor dogmatike, župnik i kanonik u Trstu. Za biskupa Porečke i Pulske biskupije imenovao ga je papa Pio IX. 1857. godine


 
3 min
HINA

Sudionici skupa istaknuli su Dobrilin težak životni put obilježen siromaštvom, odrastanjem u oskudici i dugim pješačenjima do škole, ali i iznimnom glađu za znanjem. Školovao se u Tinjanu, Pazinu, Karlovcu, Gorici i Beču, gdje je doktorirao teologiju, a potom je služio kao kapelan, kateheta, profesor dogmatike, župnik i kanonik u Trstu. Za biskupa Porečke i Pulske biskupije imenovao ga je papa Pio IX. 1857. godine

Porečko i pulski biskup mons. Ivan Štironja govoreći u petak u Poreču na večeri komemoracije u povodu povratka i ukopa zemnih ostataka biskupa Jurja Dobrile rekao je da Dobrilina vjera nije ostala zatvorena u sakristiji nego je postala snaga služenja.

Dobrila je pritom neumorno radio za pravo naroda na vlastiti jezik, obrazovanje i dostojanstvo siromašnih, istaknuo je, a osim toga, naveo je biskup Štironja, mons. Dobrila podupirao je tiskanje hrvatskih knjiga i školovanje mladih te branio one koji nisu imali glasa. Upravo će iz tog razloga, kako je rekao, "za Istru i hrvatski narod ostati trajni znak da kršćanska vjera ima snagu mijenjati društvo i povijest". 

Skup u porečkoj Istarskoj sabornici održan je uoči subotnjeg svečanog misnog slavlja u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Poreču u povodu povratka i ukopa zemnih ostataka biskupa Dobrile. Ono će se dogoditi nakon prošlogodišnje Jubilejske godine u kojoj je obilježena 150. obljetnica prijelaza biskupa Dobrile iz Poreča u Trst, 21. prosinca 1875. godine. Tada je biskup Dobrila preuzeo vodstvo Tršćanske i Koparske biskupije, kojom je upravljao sedam godina, sve do smrti 13. siječnja 1882. godine.

"Život Jurja Dobrile bio je svjedočanstvo da služenje drugima ostavlja najdublji trag u povijesti. Upravo zato, neka nam njegov primjer bude poticaj da i danas odgovorno služimo zajednici koja nam je povjerena", istaknula je zamjenica istarskog župana Gordana Antić.

Njegov život, dodala je, pokazuje da se identitet ne brani isključivo riječima, nego obrazovanjem, brigom i osobnim žrtvovanjem. Ustvrdivši kako je povratak njegovih zemnih ostataka simbol povratka povijesne pravde i zahvalnosti, Antić je naglasila kako nas "Dobrilino nasljeđe obvezuje da budemo čuvari zajedništva".

Povjesničar Stipan Trogrlić istaknuo je da je život mons. Dobrile ostao zapamćen kao život duboke vjere, neumorne pastoralne zauzetosti i iskrene brige za Kristovu Crkvu te dodao da je  "povratak zemnih ostataka biskupa Dobrile u domovinu Hrvatsku i njegovu rodnu Istru snažan znak nade i dubok podsjetnik da život darovan u ljubavi i služenju drugima ne ostaje bez ploda".

"Njegov primjer i svjedočanstvo trajno pozivaju vjernike i sve naraštaje da ne ostanu samo na riječima, nego da vjeru pretaču u konkretna djela poput zalaganja za obitelji, župne zajednice, društvo i domovinu", poručio je Trogrlić.

Među brojnim gostima i uzvanicima na skupu u Poreču bio je i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. 

Sudionici skupa istaknuli su Dobrilin težak životni put obilježen siromaštvom, odrastanjem u oskudici i dugim pješačenjima do škole, ali i iznimnom glađu za znanjem. Školovao se u Tinjanu, Pazinu, Karlovcu, Gorici i Beču, gdje je doktorirao teologiju, a potom je služio kao kapelan, kateheta, profesor dogmatike, župnik i kanonik u Trstu. Za biskupa Porečke i Pulske biskupije imenovao ga je papa Pio IX. 1857. godine.


Nastavite čitati

Istra
 

Izložba Branka Gulina "Paralelna realnost" u riječkoj Galeriji Juraj Klović

U ciklusu "Paralelna realnost" javlja se poetika nadrealizma, a primjetni su snažni utjecaji metafizičkih slikara Giorgia De Chirica i Carla Carràa, kasnog Kazimira Maljeviča, Francisa Picabiae, Marcela Duchampa i René Magrittea, što potvrđuje duhovnu pripadnost Branka Gulina avangardnim i intelektualnim tijekovima umjetnosti, istaknuo je Lučić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.