Pročitali smo strategiju razvoja Istarskog veleučilišta, spominju se PRIJETNJE OD MEDIJSKIH HAJKI, UVODI SE STUDIJ MENADŽMENTA GASTRONOMIJE, ŽELI SE POVEĆATI BROJ STUDENATA ZA 150 POSTO

Visokoobrazovna ustanova Istarsko veleučilište u Puli, nekoć Politehnika, iznjedrila je jedan poprilično intrigantan, zabavan, na momente čak i, pretpostavljamo nenamjerno, autoironičan dokument birokratskog naziva - kakve takvi dokumenti i običavaju imati - Strategija razvoja 2021.-2027.

Da je vrijedan vremena i pažnje shvatili smo već letimičnim pogledom na prvih 20-ak stranica. A iščitali smo svih 118.

Izradila ga je, naime, radna skupina na čelu s dekanom Daglasom Koracom i drugim zaposlenicima i suradnicima Veleučilišta.

Vizija br. 1: Bit će politički nezavisno

Sastav radne skupine ključ je za razumijevanje čitavog dokumenta nastalog u prosincu 2020. i siječnju 2021. Zašto? Zato što je u poglavlju „vizija“ istaknuto nekoliko krajnje diskutabilnih stavki. Tako, primjerice, radna skupina u Strategiji navodi: „Osjeti se kako Veleučilište vjeruje u sebe te je politički nezavisno i posvećeno obrazovanju, znanosti i pozitivnom učinku na društvu“.

Lijepe želje. Tako bi, istina, i trebalo biti. Obrazovanje mora biti lišeno političkih intervencija. Lijepe, dakle, želje, ali puste. Štoviše gotovo, nemoguće. To, gotovo montipajtonovski, pokazuje i sam sastav radne skupine. Tim je sastavljen (i) od IDS-ovaca.

Idemo redom. Skupinu od devetoro zaposlenika i vanjskih suradnika, kako samo već istaknuli, vodi dekan Daglas Koraca. On je IDS-ovac. Do ožujka 2019. godine bio je predsjednik umaške podružnice te stranke. Ostavku na toj funkciji podnio je nakon što su članovi stranci dali ultimatum: ili Daglas Koraca ili raspuštanje podružnice. I tako je Koraca, pod pritiskom vlastitih članova, napustio Umag. Prije toga je na lokalnim izborima 2013. i 2017. pretendirao na gradonačelnički mandat, ali izgubio od SDP-ovog Vilija Bassanesea. Doktorirao je na osječkom Ekonomskom fakultetu. Bio je i pomoćnik IDS-ovog ministra turizma Darka Lorencina. Nakon toga je zaposlen kao ravnatelj u Metrisu (Centar za istraživanje metala Istarske županije). Metris je sada pripojen Istarskom veleučilištu.

Daglas Koraca/FOTO: IDS-DDI

Član sastava je i sveprisutni Valter Boljunčić, IDS-ov pulski gradski vijećnik i bivši saborski zastupnik te stranke, koji je, inače, bio član Upravnog vijeća Politehnike i za vrijeme prijašnje Uprave.

Tu je i Ivan Beletić Tatić. On je predsjednik Garantnog odbora IDS-a, a na Istarskom veleučilištu postaje tajnik nakon što je 2018. godine politika duboko prodrijela u tadašnju Politehniku. Jer, nećemo reći da nije bila prisutna i ranije, ali punu snagu pokazala je tek nakon smijene dotadašnjeg dekana Davora Miškovića, a nakon što ga je Upravno vijeće glasovima tada članova Daglasa Korace, ranije spomenutog Boljunčića i Ticijana Peruška smijenilo zbog revizije koja je pokazala niz ozbiljnih nepravilnosti u radu Uprave, nenamjenskog i nezakonitog trošenja sredstava. Daglas Koraca je potom, prije nego je u listopadu 2020. postao dekan, imenovan predsjednikom Upravnog vijeća Politehnike.

Valter Boljunčić (lijevo) i Marin Lerotić

Osjetljivost na politički uvjetovane odluke

Na listi je i nestranačka Dijana Drandić. Ona je pak supruga visokopozicioniranog IDS-ovca Valtera Drandića, bivšeg pulskog gradonačelnika i ex saborskog zastupnika i predsjednika županijske Skupštine. A Županija je, da ne zaboravimo i to napomenuti, osnivač Istarskog veleučilišta. Bivši dekan Mišković je nakon smijene otvoreno govorio da su njezino zapošljavanje uvjetovali tadašnji župan Valter Flego i Valter Drandić na ručku o Ribarskoj kolibi u Puli. Flego je tvrdio da to nije istina. Dijana Drandić je prodekanica za nastavu i studente.

Kako u takvoj postavi Istarsko veleučilište planira sprati ljagu IDS-ove „prćije“ nije jasno. U svakom slučaju, s obzirom na to da je vizija stanje budućnosti, samim dokumentom barem priznaju da je tome sada tako. To što od šume ne vide, ili odbijaju vidjeti, stablo, očigledno je drugi par postola. Ali papir trpi svašta.

Krivce, međutim, pronalaze u drugima. Točnije, u prijetnjama u „vanjskom okruženju“. Tako im je, izgleda, pokazala SWOT analiza, u kojoj se analizira situacija, a u kojoj piše da su, citiramo, negativne stavke okruženja, između ostalog, osjetljivost na politički uvjetovane odluke i utjecaj tijela Istarske županije kao osnivača Veleučilišta.

Dobro, da postoji osjetljivost na političke odluke jasna je možda već i iz sastava tima i povijesti osnivanja i kronološkom slijedu događaja sve do danas. To smo već apostrofirali. Samo nam nije jasno kako je i zašto to odjednom klasificirano kao prijetnja.

Istarsko veleučilište u Puli

No, to nije najveći biser. Među prijetnjama se navode i medijske hajke! Točnije, „teško predvidljivo javno mnijenje o Veleučilištu zbog naslijeđenog stanja i prethodno stvorene loše slike među ciljnim skupinama, uz opasnost od javnih medijskih i političkih hajki“.

Ukratko, uvijek su krivi drugi. Prije nije valjalo, sada ne valja zato što prije nije valjalo, a još su mediji (neki, sporadično, op.n.) o tome pisali, pa su time informirali ljude o onome što ne valja. Još jedan montipajtonovski trenutak. Umjesto da kao obrazovna ustanova usađuje, njeguje i zalijeva kritičko mišljenje, s dozom autorefleksije, istovremeno se pozicionirajući kao transparentna ustanova, Istarsko veleučilište medijsko propitkivanje etiketira kao prijetnju po principu „tko nas ne hvali, taj je protiv nas“. Kao da su takav pristup vodeći ljudi Veleučilišta preuzeli iz kakvog stranačkog inkubatora.

To nisu jedine prijetnje koje je detektirao sastav pod rukovodstvom Daglasa Korace. Opasnost vreba iz svakog kuta. Pa tako strategija navodi još jednu negativnu stavku vanjskog okruženja: „poistovjećivanje s bivšom ustanovom otežava razvoj novog brenda Istarskog veleučilišta“.

Prevedeno, opet su krivi drugi. Oni prije. Oni koji su ustanovu vodili dok se zvala Politehnika. A novi ljudi ne žele više imati nikakvu vezu s Politehnikom. Toliko im je mrska da je ukinut i studij politehnike, a ne samo naziv.

Vizija br. 2: Studij gatronomije i kulture hrane

Nije im međutim smetala dopusnica za studij mehatronike koji je ustanova dobila dok je još uvijek bila Politehnika, a koji je danas jedini preddiplomski studij na tom Veleučilištu.

Vratimo se na viziju. Vizija je bitna.

Pod poglavljem gospodarstvo navodi se da su nedavni gospodarski razvoj u Istarskoj županiji obilježile znatne investicije u turističkom, trgovačkom, IT i građevinskom sektoru, stečaj i likvidacija istarskog brodogradilišta, kao posebna vrijednost se ističe Infobipov kampus Pangea u Vodnjanu.

„Upravo je jačanje IT sektora jedno od bitnih obilježja gospodarskog razvoja u Županiji“, navodi se u strategiji, ali se prije toga u priču, s razlogom, uvodi turizam.

„Posljednjih su godina najvažnije investicije realizirane u sektoru turizma i gastronomije, a riječ je o investicijama za izgradnju novih smještajnih objekata“.

Turizam, turizam, turizam. IT sektor je važan, ali mi ipak igramo na sigurno, žele valjda reći. Zato Veleučilište planira uvesti novi studij: preddiplomski stručni studij menadžment u gastronomiji i kultura hrane. Taj će se studij, piše u strategiji, oslanjati na uspješnu suradnju sa „županijskim institucijama, agencijama i ustanovama, prije svega sa Agencijom za ruralni razvoj Istarske županije (AZRRI) i Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču“.

Kao predstavnica vanjskih suradnika, jedna zaposlenica AZRRI-ija je i u sastavu tima koja je izrađivala strategiju: Jasenka Kapuralin. Ona u AZZRI-iju, na čijem je čelu IDS-ovac Igor Merlić, vodi Centar za edukaciju, europsku i institucionalnu suradnju. A s porečkog instituta na Veleučilištu kao vanjski suradnik već radi Smiljana Goreta Ban, supruga ravnatelja Instituta za poljoprivredu i turizam Deana Bana.

No, ipak, nije plan Veleučilište u potpunosti očistiti od tehničkog i tehnološkog usmjerenja. Namjerava se pokrenuti i specijalistički diplomski studij mehatronike (kao logičan nastavak na isti preddiplomski) i specijalistički studij bioinformatike.

Cilj: Povećanje broja studenata za 150 posto

U idućih pet godina planira se uspostava i preddiplomskog stručnog studija vinarstva, maslinarstva i mediteranske poljoprivrede te preddiplomskog stručnog studija biotehnologije i ekološke poljoprivrede.

Jedan od važnijih ciljeva u strategiji je povećanje broja upisanih studenata za 150 posto. Na stranici 33 se navodi da je godišnji prosjek upisa 90 studenata. Ta brojka proizlazi iz razgovora s prodekanicom za kvalitetu, promidžbu i razvoj Dijanom Drandić putem platforme Zoom, barem je tako navedeno u izvoru, u fusnoti. Prosjek kojih akademskih godina je uzet u obzir, nije jasno. Naime, akademske godine 2018./2019. na Politehnici je bilo upisano 205 studenata, a godinu kasnije samo 81.

Što se tiče ove akademske godine, 2022./2023., brojke za sada nisu poznate. Prijave za treći rok upisa još su u tijeku. Zanimljiva je, međutim, interpretacija dekana Daglasa Korace o potrebi tog trećeg roka. On je prije tri dana za dnevnik Glas Istre kazao da „brojke na platformi postani student premašuju naša očekivanja, što nam je jasna poruka da studenti i poslodavci prepoznaju kvalitetu naših studija (…)“. Ako su brojke na dva upisna roka premašila sva očekivanja, onda očekivanja nisu ni bila prevelika, s obzirom na potrebu trećeg roka uopće. To se razumije samo po sebi. Tako je na drugom roku upisa za vanredni studij mehatronike ostalo 16 od 20 upisnih mjesta, a na redovnom 22 od 40.

Vizija br. 3: Nastavnici, studenti i osoblje koje uživa u obavezama

No, vratimo se još jednom na viziju. Zamisao je i da „klima na Istarskom veleučilištu pokazuje kako je ono atraktivno za studente, prepoznato od gospodarstva i korisno za društvo“ te da „nastavnici, studenti i stručno osoblje uživaju u svojim obavezama i poslovima te se međusobno poštuju i potiču na kritičko razmišljanje, razvoj intelekta i izvrsnost“.

Na kritičkom razmišljanju, spomenuli smo već, valja još poraditi. A dio o klimi i međusobnom poštovanju važan je zbog revizijskog izvješća iz konca prosinca 2020. godine, kada je Ministarstvo Veleučilištu zabranilo upis studenata na svim studijskim programima, na temelju postupka vrednovanja kvalitete Agencije za znanost i visoko vrednovanje koje se provodilo u studenom 2019. godine. Tada je v.d. dekana bio Boris Marjanović, a predsjednik Upravnog vijeća - Daglas Koraca. U svakom slučaju, onomad je utvrđeno da nakon promjene Uprave i smanjenja broja djelatnika, na Veleučilištu vlada atmosfera kaosa i nesigurnosti, a da su međuljudski i međukolegijalni odnosi narušeni.

Sukus vizije je, citiramo, Istarsko veleučilište kao jedna od vodećih visokoobrazovnih ustanova u Republici Hrvatskoj i regiji koja u široj i strukovnoj javnosti uživa ugled kvalitetne, nezavisne i znanstveno produktivne ustanove atraktivne za domaće i strane studente, nastavnike i znanstvene suradnike.

Tome ima pomoći, vidljivo je iz jednog od ciljeva, jačanje brenda Istarskog veleučilišta, valjda kako bi se u potpunosti zaboravilo sve što je bilo i što se događalo pod imenom Politehnika, te razvoj komunikacijskih i marketinških kanala.

Za kraj se jednostavno treba složiti s dekanom Daglasom Koracom koji u uvodnom dijelu strategije konstatira: „Obrazujući ljude, stvaramo bolje društvo, jačamo našu zajednicu i gradimo bolju budućnost za našu djecu“.