U Puli je, prema grubim i neslužbenim procjenama, 15-ak ljudi koji doslovno tumaraju ulicama jer nemaju stalan krov nad glavom. Prihvatilište za beskućnike, za neke od njih nije opcija jer tradicionalni oblici zbrinjavanja beskućnika imaju pravilo da se u njega mogu skloniti osobe "čiste" od droga i alkohola
U Puli je, prema grubim i neslužbenim procjenama, 15-ak ljudi koji doslovno tumaraju ulicama jer nemaju stalan krov nad glavom. Prihvatilište za beskućnike, za neke od njih nije opcija jer tradicionalni oblici zbrinjavanja beskućnika imaju pravilo da se u njega mogu skloniti osobe "čiste" od droga i alkohola
U Puli je, prema grubim i neslužbenim procjenama, 15-ak ljudi koji doslovno tumaraju ulicama jer nemaju stalan krov nad glavom. Prihvatilište za beskućnike, za neke od njih nije opcija jer tradicionalni oblici zbrinjavanja beskućnika imaju pravilo da se u njega mogu skloniti osobe "čiste" od droga i alkohola.
No, to ne znači da i ljudi, koji ne mogu trenutno zadovoljiti ovaj kriterij, nemaju elementarno pravo na krov nad glavom, mišljenja je Ivana Sokolov, nova pročelnica Upravnog odbora za društvene djelatnosti i mlade.
Stoga je Grad Pula, u partnerstvu s Hrvatskom mrežom za beskućnike i suradnji s Prihvatilištom ze beskućnike Istarske županije, u goste na obilježavanje desetogodišnjice ove ustanove, pozvao portugalsku udrugu Crescer koja je, po prvi puta u Hrvatskoj, prezentirala inovativan način zbrinjava beskućništva pod nazivom "Housing first".
Riječ je politici koja beskućnicima nudi što brži stalni smještaj, a nakon toga i druge usluge podrške. Populariziran je početkom 1990 -ih, a u sljedećim desetljećima postao je vladina politika u Sjedinjenim Državama i raznim drugim zemljama.
Udruga Crescer iz Lisabona ima 21 godinu iskustva rada sa socijalno ugroženim skupinama.
U 2013. godini pokrenuli su dvogodišnji pilot projekt „Housing first“ u sklopu kojeg su formirali sedam stambenih jedinica za ovu, najranjiviju kategoriju ljudi. Danas Udruga Crescer ima 120 stambenih jedinica, a u cijelom gradu ih je čak 340, i rezultate koje pokazuju kako se 90 posto korisnika te usluge nije vratilo u beskućništvo.
- Potaknuti trenutnim zbivanjima oko samačkog hotela u gradu, ali i općenito potrebom za smještajem beskućnika dogovorili smo da doznamo sve o ovom modernom i inovativnom modelu te razmislimo o tome koliko bi se on mogao primijeniti u našem gradu, poštujući kulturne i gospodarske razlike, navodi nam Sokolov. Napominje da joj se prezentirani projekt jako svidio jer, za razliku od ostalih modela, beskućnici nisu svi smješteni na istom mjestu, ne getoiziraju se i ne odvajaju od ostatka svijeta i društva.
Na pitanje kako model točno funkcionira pojašnjava da se radi o gradskim, ali i privatnim stanovima, u različitim dijelovima grada koji su detektirani kao problematični radi broja beskućnika. Takvi se stanovi daju na korištenje beskućnicima kojima ostale ustanove i institucije nisu uspjele pomoći regularnim putem s tim da 30 posto njihova dohotka ide na najam, a ostalo podmiruje sustav.
U portugalskom slučaju to su jedinice lokalne uprave, ali se projekt financira i od države koja je prepoznala njegova benefite.
- Projekt kreće od premise da nisu ljudi ti koji su neprilagođeni već im društvo nije osiguralo dovoljno dobar način pomoći koji je njima prihvatljiv. Poanta priče je da se beskućnicima, a najčešće je riječ o samcima koji su smješteni u garsonijere, pruža konstantna pomoć, a smješta ih se u zgrade kako bi se integrirali u susjedstvo, veli Sokolov.
Ivana SokolovNakon što ljudi dobiju krov nad glavom i početni problemi budu prebrođeni, većina ih se ne vraća na ulicu, a s osiguranim smještajem počinju i pozitivne promjene u njihovom životu
Najmodavac je, nastavlja, miran jer imaju ustanovu koja garantira da će se stan plaćati ali i održavati, dodajući da takva usluga po korisniku u Portugalu košta 22 eura dnevno. Osim usluge smještaja i režije, pokriva i uslugu plaćenog tima koji se brine o ovim ljudima, pružajući im konstantnu, 24- satnu, potporu i skrb.
- Specifičnost ovakvog modela je da se u takve stanove mogu smjestiti svi, a uvjet da bi netko dobio krov nad glavom i sklonio se s ulice nije da ne pije i drogira se. Dakle, najprije mu se osigura krov, a potom ide sve ostalo. To je sasvim nova perspektiva koja se, unatoč početnoj skepsi, i stručnjaka i zajednice, pokazala izuzetno uspješnom.
Nakon što su početni problemi prebrođeni, većina ljudi ne vraća se na ulicu, a s osiguranim smještajem počinju i pozitivne promjene u njihovu životu, zaključuje Sokolov.
U Hrvatskoj ovakav model još ne postoji, ali on se vani pokazao i financijski isplativim te odličnim načinom da se počne rješavati kronično beskućništvo, pa Sokolov smatra da bi bilo dobro krenuti s osnivanjem radne skupine koja bi procijenila kako bi se on, uz pojedine razlike, mogao preslikati i na Pulu.
Zainteresirani će moći pratiti izradu gadgeta od plastičnih boca / papira, bit će ondje kuglana sa čunjevima od plastičnih boca, rušit će se toranj od limenki, održat će se natjecanje u brzom razvrstavanju otpada, bacanje čepa u dalj…
U dužini od 326 metara ugradit će se ukupno 13 novih čeličnih stupova sa svjetiljkama koje udovoljavaju uvjetima za smanjenje svjetlosnog zagađenja za što je u proračunu za 2024. godinu planirano 71.000 eura
Otvaranje manifestacije održat će se u subotu u 10 sati u Mjesnom odboru Gregovica uz pozdravni govora Beletić te Cantus Populi. Nadalje, održat će se mjerenje krvnog tlaka, humanitarna akcija “za Valenta”, zvučna kupka Zvukovi za Zemlju, te izložba EKO poruke mladih odraslima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
