Pulski profesor, dr. Šuran upozorava: "Ušli smo u doba tehnike, koje je uništilo svaku etiku, a svijet bez etike je u opasnosti da sam sebe poništi "

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana filozofije, a u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, područnog centra Pula, u četvrtak 20, studenog 2025., održano je u Zajednici Talijana Pula – Comunità degli Italiani di Pola „Circolo“ javno predavanje „Otvorena znanost i filozofija“.

Na predavanju su izlagali dr.sc. Marin Beroš, voditelj područnog centra Instituta Pilar u Puli i prof. dr. sc. Fulvio Šuran, dugogodišnji profesor filozofskih kolegija na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Svjetski dan filozofije obilježava se od 2002. kad je UNESCO predložio treći četvrtak u mjesecu studenom kao dan kojim će se odati počast jednoj od najstarijih ljudskih znanosti – filozofiji. Namjera Dana filozofije je putem niza predavanja široj javnosti bolje približiti štofilozofi doista rade, te koje je mjesto filozofije ne samo u odnosu na druge znanosti, nego i u cjelokupnom razvoju ljudske civilizacije.

Također, ova predavanja služe da pokažu kako filozofija nije „isprazno raspravljanje“ kako se često misli, nego niz uvida mislilaca, prenošenih kroz generacije, a koje još uvijek imaju veliki utjecaj na naš današnji svijet.

dr. Marin Beroš

Kako bi publici približili ovu filozofsku „generacijsku raspravu“, namjera predavanja bila je potaknuti raspravu s publikom o suvremenoj znanosti, kao i mjestu filozofije u njoj. Iz tog razloga, dr.sc. Beroš je svoje izlaganje usmjerio na odnos filozofije s otvorenom znanosti, koja predstavlja vrstu znanstvenog pokreta koji teži promjeni dosadašnje paradigme zatvorenog znanstvenog istraživanja, promičući transparentnost, suradnju i demokratizaciju znanja.

Otvorena znanost

Otvorena znanost je posljednjih godina, a pogotovo nakon gorkih iskustava globalne pandemije, sve više podržavana, kako od nacionalnih vlade, tako i od međunarodnih organizacija i istraživačkih institucija diljem svijeta. Cilj otvorene znanosti je globalna solidarnost u potrazi za znanjem, nešto što se načelno čini izuzetno poželjnim, mada u njegovom postizanju treba biti oprezan oko određenih izazova, kao što su pitanja o osobnoj privatnosti i sigurnosti.

Prof. dr. sc. Šuran je pak išao u dublje razlaganje veze između filozofije i onoga što smatramo suvremenom znanošću, te koliko nam obje zapravo pomažu u shvaćanju svijeta koji nas okružuje. Davši pregled razvoja „dva stupa“ Zapadnog shvaćanja svijeta (grčki i židovsko-kršćanski), sa 17. stoljećem i nastankom suvremene znanosti u „Dobu razuma“, te sa lomom upravo to istog razuma nakon zločina 2. svjetskog rata u 20. stoljeću, upozorava nas kako smo ušli u doba tehnike, koje je uništilo svaku etiku.

Ovaj svijet bez etike je u opasnosti da sam sebe poništi, te je nužno prestati gledati čovjeka kao vrhunac prirode i mjeru svih stvari, nego kao tek sitan djelić univerzuma. Da bi se Zemlja spasila, jedino je rješenje napustiti antropocentrizam i prihvatiti biocentričnu viziju svijeta.

Dodatno, treba spomenuti kako ovo javno predavanje također predstavlja dio javnih aktivnosti projekta „Kozmopolitizam na granici: Istarski poluotok kao studij slučaja“, kojeg na Institutu Ivo Pilar vodi dr. sc. Beroš od 2024. godine, a koje istražuje razvoj ideje kozmopolitizma, s posebnim osvrtom na naš poluotok.

Na samom kraju predavanja zaključeno je kako će se i sljedeći Svjetski dan filozofije obilježiti u Puli na sličan način, što je naišlo i na odobravanje okupljene publike.