Otvorena znanost je posljednjih godina, a pogotovo nakon gorkih iskustava globalne pandemije, sve više podržavana, kako od nacionalnih vlade, tako i od međunarodnih organizacija i istraživačkih institucija diljem svijeta, smatra dr. Beroš, voditelj područnog centra Instituta Pilar u Puli
Otvorena znanost je posljednjih godina, a pogotovo nakon gorkih iskustava globalne pandemije, sve više podržavana, kako od nacionalnih vlade, tako i od međunarodnih organizacija i istraživačkih institucija diljem svijeta, smatra dr. Beroš, voditelj područnog centra Instituta Pilar u Puli
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana filozofije, a u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, područnog centra Pula, u četvrtak 20, studenog 2025., održano je u Zajednici Talijana Pula – Comunità degli Italiani di Pola „Circolo“ javno predavanje „Otvorena znanost i filozofija“.
Na predavanju su izlagali dr.sc. Marin Beroš, voditelj područnog centra Instituta Pilar u Puli i prof. dr. sc. Fulvio Šuran, dugogodišnji profesor filozofskih kolegija na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
Svjetski dan filozofije obilježava se od 2002. kad je UNESCO predložio treći četvrtak u mjesecu studenom kao dan kojim će se odati počast jednoj od najstarijih ljudskih znanosti – filozofiji. Namjera Dana filozofije je putem niza predavanja široj javnosti bolje približiti štofilozofi doista rade, te koje je mjesto filozofije ne samo u odnosu na druge znanosti, nego i u cjelokupnom razvoju ljudske civilizacije.
Također, ova predavanja služe da pokažu kako filozofija nije „isprazno raspravljanje“ kako se često misli, nego niz uvida mislilaca, prenošenih kroz generacije, a koje još uvijek imaju veliki utjecaj na naš današnji svijet.
Kako bi publici približili ovu filozofsku „generacijsku raspravu“, namjera predavanja bila je potaknuti raspravu s publikom o suvremenoj znanosti, kao i mjestu filozofije u njoj. Iz tog razloga, dr.sc. Beroš je svoje izlaganje usmjerio na odnos filozofije s otvorenom znanosti, koja predstavlja vrstu znanstvenog pokreta koji teži promjeni dosadašnje paradigme zatvorenog znanstvenog istraživanja, promičući transparentnost, suradnju i demokratizaciju znanja.
Otvorena znanost je posljednjih godina, a pogotovo nakon gorkih iskustava globalne pandemije, sve više podržavana, kako od nacionalnih vlade, tako i od međunarodnih organizacija i istraživačkih institucija diljem svijeta. Cilj otvorene znanosti je globalna solidarnost u potrazi za znanjem, nešto što se načelno čini izuzetno poželjnim, mada u njegovom postizanju treba biti oprezan oko određenih izazova, kao što su pitanja o osobnoj privatnosti i sigurnosti.
Prof. dr. sc. Šuran je pak išao u dublje razlaganje veze između filozofije i onoga što smatramo suvremenom znanošću, te koliko nam obje zapravo pomažu u shvaćanju svijeta koji nas okružuje. Davši pregled razvoja „dva stupa“ Zapadnog shvaćanja svijeta (grčki i židovsko-kršćanski), sa 17. stoljećem i nastankom suvremene znanosti u „Dobu razuma“, te sa lomom upravo to istog razuma nakon zločina 2. svjetskog rata u 20. stoljeću, upozorava nas kako smo ušli u doba tehnike, koje je uništilo svaku etiku.
Ovaj svijet bez etike je u opasnosti da sam sebe poništi, te je nužno prestati gledati čovjeka kao vrhunac prirode i mjeru svih stvari, nego kao tek sitan djelić univerzuma. Da bi se Zemlja spasila, jedino je rješenje napustiti antropocentrizam i prihvatiti biocentričnu viziju svijeta.
Dodatno, treba spomenuti kako ovo javno predavanje također predstavlja dio javnih aktivnosti projekta „Kozmopolitizam na granici: Istarski poluotok kao studij slučaja“, kojeg na Institutu Ivo Pilar vodi dr. sc. Beroš od 2024. godine, a koje istražuje razvoj ideje kozmopolitizma, s posebnim osvrtom na naš poluotok.
Na samom kraju predavanja zaključeno je kako će se i sljedeći Svjetski dan filozofije obilježiti u Puli na sličan način, što je naišlo i na odobravanje okupljene publike.
O planovima udruge u bliskoj budućnosti, predsjednik Ivan Gavrić izdvaja predstavljanja slavonske kuhinje gdje će se besplatno nuditi slavonski specijaliteti poput poznatog 'čobanca', zatim planiraju organizaciju dana slavonskog folklora i glazbenih događaja ali i razne manifestacije humanitarnog karaktera
Nedavno sam sreo jednog prijatelja, koji se pohvalio kako je kupio veliki nadgrobni spomenik. Pomislio sam, ja takav nemam, ali moj je sagrađen od moje umjetnosti, glazbe, plesa, poezije, slikarstva i instrumenata koji su ostali iza mene, kaže Drago Draguzet
Program svečane dodjele nagrada vodio je glumac Kamernog teatra 55, Nedim Džinović, a u ime Juga Đorđevića nagradu je preuzeo umjetnički voditelj INK-a, Matija Ferlin
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
