Krunoslav Stojaković iz zaklade Rosa Luxemburg i organizator konferencije, od 2015. godine surađuje s Centom za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, a zbog nepovoljne epidemiološke situacije protekle dvije godine, konferencije je održavao online. Kazao nam je da je izrazito zadovoljan proteklim skupom i da mu je uvijek drago vratiti se u Pulu i surađivati s istarskim povjesničarima
Krunoslav Stojaković iz zaklade Rosa Luxemburg i organizator konferencije, od 2015. godine surađuje s Centom za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, a zbog nepovoljne epidemiološke situacije protekle dvije godine, konferencije je održavao online. Kazao nam je da je izrazito zadovoljan proteklim skupom i da mu je uvijek drago vratiti se u Pulu i surađivati s istarskim povjesničarima
Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli održan je četverodnevni međunarodni znanstveni skup Everyday Life in State-Socialist Societies čija je tema bila povijest svakodnevnog života u socijalističkim društvima.
Tako su nakon više od dvije godine, pulski studenti imali priliku uživo sudjelovati u znanstvenom skupu i pritom usvojiti nova znanja i iskustva s najpoznatijim povjesničarima iz ovog područja.
Krunoslav Stojaković iz zaklade Rosa Luxemburg i organizator konferencije, od 2015. godine surađuje s Centom za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, a zbog nepovoljne epidemiološke situacije protekle dvije godine, konferencije je održavao online. Kazao nam je da je izrazito zadovoljan proteklim skupom i da mu je uvijek drago vratiti se u Pulu i surađivati s istarskim povjesničarima.
Ova je konferencija okupila poznate i afirmirane povjesničare koji mogu studentima pomoći u pronalaženju stipendija jer, kako nam je kazao Stojković, humanističke znanosti nisu obilato financirane pa su studenti često primorani tražiti brojne druge izvore sredstava, najčešće u vidu raznih stipendija.
- Filozofski fakulteti pretežito nemaju dovoljno financijskih sredstava, a i jako je malo radnih mjesta. Stoga je svaka prilika da se studentima povijesti pomogne - dobrodošla, kaže.
Prema njegovim riječima, situacija u humanističkim znanostima nije puno drugačija u usporedbi s Hrvatskom i Srbijom, ali i ostalim zemljama.
- Deset sam godina u Njemačkoj bio na raznim studijima i tamo se isto tako štedi na filozofskim fakultetima. Smatram da se općenito humanističke znanosti ne percipiraju kao nešto što može doprinijeti društvu i da se često smatra da humanisti samo pričaju. Iz vida se gube socijalna funkcija, objašnjenje, interpretacija društva u kojemu živimo, a sve smo više okrenuti tehnologiji. Težimo tome da sve bude odmah primjenjivo i donese neku zaradu, dok humanisti dugoročno analiziraju društva. Njihove su analize itekako potrebne za funkcioniranje, naglasio je.
Skup su organizirali Rosa Luxemburg Foundation Southeast Europe i Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, a ustanove partneri bili su Fakultet za sociologiju i socijalni rad Sveučilišta Babeș-Bolyai, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodni institut za društvenu povijest, Leibnizov Institut za studije istočne i jugoistočne Europe, Odjel za rodne studije i Odjel za povijest Srednjoeuropskog sveučilišta.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Puli, povjesničar Igor Duda, kazao nam je da mu je uvijek iznova ugodno i veliko zadovoljstvo surađivati s nakladom Rosa Luxemburg.
Također je komentirao poziciju humanističkih znanosti naspram ostalih.
- To je teška tema. Humanistika ima svojih uspona i padova, a što se tiče Hrvatske, posljednjih se godina intenzivno promoviraju prirodne znanosti, što jest dobro, ali je isto tako činjenica da filozofski fakulteti bilježe pad zainteresiranosti. To je posljedica demografskih trendova, ali i promocije i ulaganja u neka druga područja znanosti nauštrb humanistike. Nadam se da će se situacija humanističkih znanosti ipak mijenjati na bolje jer bez nje ne možemo razumijevati poziciju iz koje dolazimo i svijet u kojem trenutno djelujemo. Bez humanistike ne možemo niti na dobar način planirati i razumjeti ona očekivanja koja imamo od budućnosti, zaključio je Duda.
Na konferenciji su sudjelovali i alumni pulskog sveučilišta, poput doktorandice Sare Žerić koja je na skupu izlagala svoje istraživanje Impact of ‹Gastarbeiters› on Economic and Social Life of Imotski Area (1968‒1989), a samim time je bila u mogućnosti pokazati svojevrstan put trenutnim studentima koji su možda zainteresirani za znanstveno-istraživački razvoj.
Konferencija je bila otvorena za sve studente pa su tako oni zainteresirani mogli poslušati predavanja pojedinih profesora čiji su radovi upravo na njihovim popisima literature, što nije prilika koja se pruža svaki dan. Studenti su također pomogli u tehničkom smislu, konkretno, za provedbu konferencije. Naime, ekipa od petero studenata pomagala je organizacijskom odboru i obavljala sve poslove kako bi ona bila uspješno provedena.
Svi umirovljenici s područja Istre koji su zainteresirani za sudjelovanje na plesnoj večeri mogu se javiti svojoj podružnici Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji će osigurati mjesta za 120 umirovljenika koji se prvi prijave
Muškarac se odbio podvrgnuti ispitivanju prisutnosti droga u organizmu te nije imao kod sebe osobnu iskaznicu. Također je utvrđeno je kako upravlja automobilom, iako je doneseno rješenje kojim mu se ukida vozačka dozvola zbog prikupljenih 12 negativnih bodova, odnosno zbog ranije počinjenih prometnih prekršaja
Program je koncipiran kao serija intervjua s istaknutim osobama iz društvenog života, a namjera je u perspektivi ugostiti i važne 'male' ljude koji nisu javne osobe, a imaju itekako što za reći
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
