Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a u raspravi u Hrvatskom saboru govorila je u ime Kluba SDP-a o najavljenim izmjenama Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
Radolović je istaknula kako podržavaju izmjene prema kojima će se proširiti krug obveznika primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti koje će se sad odnositi i na trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili neko državno tijelo i/ili jedna ili više jedinica lokalne i regionalne samouprave čime će primjerice i INA i JANAF biti obveznik istoga.
Onda možda postane i moguće da će državna poduzeća transparentnije iskazivati svoje poslovanje pa neće „ispariti“ milijardu kn iz INA-e ili se premijer neće hvaliti da je „poklonio“ građanima i poduzetnicima najjeftiniju struju, kroz Vladin paket protuinflacijskih mjera koji je HEP „koštao“ samo u jednoj tranši 6 mlrd. Kn – rekla je Sanja Radolović.
Nedugo nakon toga HEP mora dobiti 900 milijuna eura, što kroz dioničarski kredit što kroz dokapitalizaciju. Dakle, građanima i poduzetnicima ništa nije poklonjeno, već su sve to oni platili iz svojih džepova.
Možda napokon i saznamo po kojoj cijeni izvozimo „sirovu“ naftu Mađarima koju onda oni INA-i i hrvatskim građanima prodaju po višestruko višoj cijeni. Sve je to možda, ali ipak malo vjerojatno, rekla je Radolović i navela kako će ova obveza primjene fiskalne odgovornosti postati puka formalnost državnih poduzeća.
Radolović se zatim osvrnula na Povjerenstvo za fiskalnu politiku i navela kako je pozitivno u zakonskim izmjenama što će za Predsjednika i članove moći biti izabrana osoba koja nije član političke stranke ili je bila nezavisni kandidat u predstavničkim i izvršnim tijelima.
Iako bi Povjerenstvo za fiskalnu politiku trebalo biti stručno tijelo čija stajališta bi trebala imati određenu stručnu težinu za Vladu RH jasno je da tomu nije tako, rekla je Radolović te navela kako Povjerenstvo opetovano u svojim stajalištima poziva Vladu da provede reformu u zdravstvenom sustavu kao glavnog generatora neplaniranog rasta rashoda, međutim Vlada ne samo da ne uvažava preporuke nego se zdravstvo još dublje „zakopava“ i samo je u prethodnoj godini uplaćeno 3,5 mlrd. kn za sanaciju zdravstva – 2 mlrd. kn za sanaciju bolničkog sustava i 1,5 mlrd. kn za dugove prema vele drogerijama.
Situacija neće biti ništa bolje niti u 2023. , a istovremeno naši građani masovno uz to što izdvajaju iz svojih plaća za doprinos za zdravstvo, moraju odlaziti u privatne zdravstvene ustanove kako bi dobili osnovnu zdravstvenu uslugu. Tomu u prilog govori i činjenica da je više od 400 termina u bolnicama i zdravstvenim ustanovama neiskorišteno, odnosno nema naručenih pacijenata tijekom cijelog ljeta.
Finalno, rekla je Radolović, ova izmjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti se provodi zbog provedbe reforme u okviru Nacionalnog plana otpornosti i oporavka i pod komponente „Unapređenja državne imovine“ i dodala kako to zaista djeluje tragikomično kad imamo preko 50.000 neriješenih zahtjeva po pitanju aktiviranja zapuštene državne imovine, a godišnje se obradi svega 300 predmeta!