Revizori otkrili nepravilnosti u Županiji. Nekima se otplata duga iz Fonda za poljoprivredu "gleda kroz prste" bez, čini se, jasnih kriterija

Državni ured za reviziju uočio je nepravilnosti u radu Istarske županije, odnosno županijskog Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizam Istre.

Dobra poslovna suradnja

U izvješću Državnog ureda za reviziju za 2022. godinu, koji je friško objavljen početkom lipnja ove godine, navodi se, između ostalog, da Županija s dužnicima zajma za razvoj poljoprivrede i agroturizma, s kojima je „uspostavljena dugogodišnja i dobra poslovna suradnja, a koji su pokazali pozitivne rezultate u svom poslovanju te doprinose dobrobiti poljoprivrede odnosno agroturizma Županije“, može refinancirati zajam, to jest ukupna dugovanja po zajmu. Međutim, procedurama uopće nije utvrđeno što se podrazumijeva pod dugogodišnjom i dobrom poslovnom suradnjom, na koji se način dokazuju pozitivni rezultati u njihovom poslovanju, koju dokumentaciju ti dužnici trebaju priložiti uz zahtjev za refinanciranje, niti na koji rok se produžuje otplata zajmova.

Tako je, navodi se u izvješću, tijekom 2022. godine odobreno refinanciranje duga u iznosu od tadašnjih 7,1 milijuna kuna, a u 2023. čak 1,1 milijuna eura (8.476.611,00 kuna) „s dužnicima kojima je refinanciranje zajmova odobreno i prethodnih godina, ali se nisu pridržavali rokova plaćanja“.

Županija od podnositelja zahtjeva za refinanciranje zajmova čak nije ni zatražila dokumentaciju kojom bi dužnici dokazali pozitivne rezultate u poslovanju.

Ok, ali kome se dodjeljuje?

Riječ je o proračunskom novcu Županije, ali i Općina i Gradova, resornog ministarstva, lovačkog saveza te onog koji Županija ubire kroz prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Taj novac prolazi kroz županijski Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre. Predsjednik Upravnog odbora Fonda je županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan.

No, iako se često voli hvaliti transparentnošću, Županja na svojim službenim stranicama nikada ne objavljuje kome je točno otišao taj novac.

Bez mjera naplate

Revizijskim postupcima pregledano je 30 ugovora zaključenih u razdoblju od 2003. do 2018., a prema kojima je stanje potraživanja s osnove odobrenih zajmova te redovnih i zateznih kamata koncem 2022. iznosilo čak 15.813.995 tadašnjih kuna. Pojedinačni dospjeli dug koncem 2022. iznosio je od 281.607,00 kuna do čak 4.299.182 kuna. Uvidom u analitičke kartice, državni revizori utvrdili su da dužnici čiji je dug u cjelokupnom iznosu dospio do konca 2022., nisu podmirivali potraživanja ili su platili samo manji dio glavnice zajma. Prema njima, naime, Županija nije poduzimala mjere naplate niti je aktivirala primljene instrumente osiguranja plaćanja.

U izvješću se navodi da to nije u skladu s Procedurama u postupanju stručne službe Fonda.

Što se tiče konačnog „rezultata“ revizije, Županija je dobila bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima, a zbog nepravilnosti koje smo gore naveli, ali i zato što nije donesen program korištenja sredstava od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, niti je o korištenju sredstava izvijestila ministarstvo nadležno za poljoprivredu, revizori su za usklađenost poslova izdali uvjetno mišljenje.

Županija je prihvatila sve preporuke i naloge Državnog ureda za reviziju.