Politika i društvo

SDP-ova SABORSKA ZASTUPNICA

Sanja Radolović: Predložene izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju ne nude rješenje za problem manjkavosti radnika naspram tržišta

- Bitno da Vlada nudi 200.000 kn povratnicima u Hrvatsku, a u mjesec dana javila se svega jedna osoba, rekla je te dodala kako je za kvalitetno strukovno obrazovanje neophodno prilagoditi kurikulume općih predmeta s jasnijim ishodima i stjecanjem specifičnih vještina za područje koje se obrazuju određenoj struci te učenike i kroz opće predmete obrazovati za posao kojim će se baviti, a ne opterećivati ih nepotrebnim podacima, dok stručna praksa trpi


 
3 min
HINA

- Bitno da Vlada nudi 200.000 kn povratnicima u Hrvatsku, a u mjesec dana javila se svega jedna osoba, rekla je te dodala kako je za kvalitetno strukovno obrazovanje neophodno prilagoditi kurikulume općih predmeta s jasnijim ishodima i stjecanjem specifičnih vještina za područje koje se obrazuju određenoj struci te učenike i kroz opće predmete obrazovati za posao kojim će se baviti, a ne opterećivati ih nepotrebnim podacima, dok stručna praksa trpi

Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a danas je u raspravi u Hrvatskom saboru iznijela problematiku izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju.

- Iako Hrvatska ima jednu od najvećih stopa sudjelovanja u strukovnom obrazovanju u EU, strukovno obrazovanje nerijetko se smatra drugorazrednim izborom. U mnoge strukovne programe upisuje se mali broj učenika što se odražava u mnogim strukovnim zanimanjima na tržištu rada koja su deficitarna. Zbog negativnih demografskih kretanja ukupni broj upisanih učenika u srednje škole u Hrvatskoj smanjio se za 19,3 % od školske godine 2013./2014 do 2019./2020. Ovaj trend naročito se odrazio na upis u strukovno obrazovanje koji se smanjio za 21,1 % u proteklih šest godina, kaže Radolović.

Kao ključni problem, navela je da se predloženim zakonom po prvi put uvodi zakonska obveza za škole, osnivače i resorno ministarstvo planiranja upisa učenika u strukovne programe u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

HZZ je dodatne kriterije za uključivanje u pojedine mjere određivao bez prethodno provedene dubinske analize tržišta rada i njegovih potreba ili drugih dostupnih statističkih i drugih pokazatelja. S druge strane,  privatni sektor nema obvezu prijave potrebe za radnom snagom prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i u većini slučajeva se ne obraćaju HZZ-u, postavlja se pitanje mjerodavnosti, vjerodostojnosti, obuhvatnosti i točnosti takvih preporuka. Naime, privatni sektor smatra da im HZZ ne može isporučiti kvalitetnu radnu snagu, a za razliku od javnog sektora, ne moraju niti objavljivati natječaje pri HZZ-u.

Radolović je rekla i kako postojeći modeli strukovnog obrazovanja ne zadovoljavaju potrebe pojedinca i tržišta rada, odnosno da je sve više izražen raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada.

Modeli obrazovanja nisu u skladu s tržištem

Modeli strukovnog obrazovanja podijeljeni su na klasični, dualni i JMO - jedinstveni model obrazovanja (programi naukovanja), pri čemu  u svim zemljama EU-a u kojima se provodi JMO kao u Njemačkoj postiže daleko najbolje rezultate. Međutim, u Hrvatskoj je JMO zapostavljen, a nudi rješenje za nedostatke unutar strukovnog obrazovanja, posebno za glavni problem koji se navodi u nedostatku praktičnih znanja.

Ovaj model nudi 2600 sati praktične nastave, a od toga praktične nastave u radnom procesu (kod obrtnika, u gospodarskim subjektima) 1830 sati, a ostatak u školi. Upravo i demografska kretanja u našoj zemlji utječu na smanjenje broja učenika, naročito u trogodišnjim programima srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a najviše su pogođeni programi naukovanja (JMO) u kojima se prepolovio broj učenika u posljednjih šest godina.

- Bitno da Vlada nudi 200.000 kn povratnicima u Hrvatsku, a u mjesec dana javila se svega jedna osoba, rekla je te dodala kako je za kvalitetno strukovno obrazovanje neophodno prilagoditi kurikulume općih predmeta s jasnijim ishodima i stjecanjem specifičnih vještina za područje koje se obrazuju određenoj struci te učenike i kroz opće predmete obrazovati za posao kojim će se baviti, a ne opterećivati ih nepotrebnim podacima, dok stručna praksa trpi.

Problem je i u nedostatku obrtnika

Također, Radolović je istaknula kako je važno napomenuti da je i do sada velik problem bio, a ovaj prijedlog Zakona ga sigurno neće riješiti, nedostatak obrtnika. Nemamo mi razvijenu proizvodnju, tvornice, industriju koja bi primala učenike na praksu. Praksa se svede na rad kod malih obrtnika, koje je i do sada bilo poprilično teško motivirati na preuzimanje takve obveze, a ako i budu motivirani to brzo splasne nakon susreta s administracijom koju moraju proći, rekla je Radolović dodajući kako ovaj prijedlog Zakona samo pooštrava uvjete koje moraju ispuniti, a zaboravlja se da je jedan od većih problema i kod JMO sustava bio nedostatak obrtnika koji su bili spremni ići u postupak licenciranja.

- Zato i dan danas, veliki broj škola radi po onim „klasičnim“ programima, koji su mnogo stariji od JMO programa i daleko su od usklađenosti s potrebama tržišta rada, kazala je.


FOTO: SDP Pula

Nastavite čitati

Tužiteljstvo opet optužilo Todorića i još 22 osobe

Prema optužnici, Todorić i njegovi najbliži suradnici terete se da su od 4. siječnja 2010. do travnja 2017. preko tih 13 tvrtki s kojima su poslovno surađivali unovčivši mjenice pribavljali novac za prikriveno financiranje Agrokora. Optužnica je bila podignuta u svibnju 2021., a Općinski sud u Novom Zagrebu u travnju ju je ove godine vratio tužiteljstvu na doradu. U tom postupku tužiteljstvo Todorića i još 22 osobe tereti da su preko mjenica i factoring društva prikriveno financirali Agrokor, pri čemu je pričinjena šteta od 18 milijardi kuna

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.