Slovenija upisala partizanske pjesme u registar nematerijalne kulturne baštine
U početku su partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio kazalištnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama
1 min
Borka PetrovićHINA
Pixabay
U početku su partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio kazalištnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama
Partizanske pjesme nedavno su upisane u registar nematerijalne kulturne baštine Slovenije, prenijeli su mediji.
Slovenske partizanske pjesme pojavile su se tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon rata nastala je bogata produkcija skladbi partizanskih pjesama pisanih za zborove.
Inicijativu za upis partizanskih pjesama u registar slovenske nematerijalne baštine dao je Partizanski zbor koji djeluje kao udruženje u Ljubljani.
U registar je uvršteno stotinjak pjesama s ciljem da budu sačuvane za buduće generacije.
U priopćenju slovenskog ministarstva kulture navodi se da slovenske partizanske pjesme potiču od narodnih borbenih pjesama, a nastale su tijekom Drugog svjetskog rata.
U početku su partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio kazalištnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama.
Poslije Drugog svjetskog rata, partizanske pjesme bile su stub državne glazbene produkcije i dio formalnog obrazovanja.
Nakon 1991., te pjesme su izvođene uglavnom na neformalnim mjestima, ali su u proteklih nekoliko godina brojni zborovi i pjevačke skupine iznova otkrili partizanske pjesme i njihov kulturološki potencijal.
Ako prijedlog bude usvojen, limitiranje broja stanovnika pokrenuo bi proces koji bi mogao prisiliti Švicarsku da raskine svoj sporazum o slobodnom kretanju radne snage s EU-om, čije države članice osiguravaju velik dio radne snage u ovoj alpskoj zemlji
Moj je pokojni otac bio iz Bosne, dok je moja majka pripadnica talijanske manjine. Rođena sam i odrasla u Puli. U mojoj domovini mi se i danas rugaju da sam Bosanka, kao da je to nekakav vic. U Bosni su me kao dijete ismijavali da sam Talijanka, a u Italiji sam dobila jedno srdačno: „Brutta Slava!“ Moj Perzepolis govori o zabludi da nas mjesto rođenja, zastava, partija ili bilo koja druga pripadnost mogu učiniti vrjednijima od drugih.
Hrvatska navijačka groznica je zahvatila New York, grad u kojem bi "Vatreni" mogli igrati tek ako stignu do finala
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.