Prošlo je točno mjesec dana otkako je majka Martina Peršić Orlić za Istru24 ispričala kako za njezinog 13-godišnjeg bolesnog dječaka u pulskoj općoj bolnici nije bilo mjesta. No, za taj slučaj nitko ne želi prihvatiti odgovornost, ni Ministarstvo zdravstva, ni Istarska županija kao osnivač, a niti bolnica.
Predvođeno dugogodišnjom ravnateljicom Irenom Hrstić, ravnateljstvo bolnice je onomad svu krivicu svalilo na pandemiju koronavirusa, masovni turizam i manjak kadrova, uz stav da propusta nije bilo te da je sve odrađeno po pravilima struke.
Recept za katastrofu: Koronavirus, masovni turizam i deficit kadrova
Svi kreveti na zaraznom odjelu bili su, podsjetimo, popunjeni covid pozitivnim pacijentima. Za nikog drugog nije bilo mjesta, pa ni za bolesnog dječaka. U bolnici kronično nedostaje medicinskih sestara, zbog čega je na koncu, nakon anafilaktičkog šoka koje je umalo doživjelo na parkingu bolnice, dijete Martine Peršić Orlić, nakon tri noći provedene ispred bolnice i nakon što su ga odbili i u Rijeci, poslano je u Zagreb.
Kroz cijelo jutro, svega nekoliko sati nakon životno ugrožavajuće situacije, ispričala je majka Martina Orlić Peršić, nitko od medicinskog osoblja nije obišao njezino dijete: "Rečeno nam je da nas šalju za Zagreb jer nemaju medicinsku sestru koja bi obilazila dijete. Vozač i sestra molili su me da ne stanem s borbom, nego da se probam izboriti za bolje uvjete. Naknadno sam od drugih roditelja čula nekoliko sličnih situacija. Da se razumijemo, doktorice i sestre daju sve od sebe, napravile su sve što su mogle, a vidno je da padaju s nogu, da su bespomoćne i da se po njima strašno gazi. Radi sustavnih problema, jer očigledno nemaju organizacijske uvjete rada i dovoljno medicinskih sestara, na kraju ispaštaju djeca".
Uz to, turistička sezona dodatno opterećuje bolnički sustav. Priljev ljudi je velik, a postojeća infrastruktura ne može ga pratiti. Masovni, neodrživi turizam uzima danak.
„Po našim saznanjima trenutno u Istri boravi duplo više osoba od broja stanovnika, pa je i za očekivati veći broj i pacijenata u ambulantama (hitnim) ali i na bolničkom liječenju. Isti broj zaposlenih djelatnika brine i za domaće i za strane pacijente, a trenutno je situacija pogoršana i COVID i ostalim bolestima zaposlenika“, kazali su tada iz bolnice.
Osim toga, čini se da je nova bolnica, kako je, uostalom, upozorila i majka Orlić Peršić, možda lijepa izvana, ali trula iznutra. I tu ne mislimo samo na sustav koji kopni iz dana u dan, već i na instalacije. Tako je Istra24 pisala i da se klimatizacijski sustav u novoj novcatoj bolnici pokvario još u ožujku, ali su se unatoč tome operacije na visokim temperaturama nastavile gotovo čitavo ljeto.
Bitno je fotografirati se
"Padamo u nesvijest, a operativni program se ne zaustavlja. Ugroženi smo i mi, ali i pacijenti", upozorili su djelatnici pulske kirurgije. Kvar je potom otklonjen, a onda je u gȁnc novoj bolnici klimatizacijski sustav opet prestao funkcionirati.
Iako je samo dan prije nego je Istra24 objavila članak o dječaku i majci kojoj su u bolnici poručili da može biti sretna što su joj dijete uopće zaprimili, premijer Andrej Plenković u društvu, između ostalog, ministra zdravstva Vilija Beroša, posjetio pulsku opću bolnicu, Ministarstvo zdravstva ovaj slučaj uopće ne zanima.
Izgleda da su došli samo kako bi se sa svojom stranačkom kolegicom, HDZ-ovkom Irenom Hrstić, fotografirali za javnost i još jednom se pohvaliti iznosom koji su dali za izgradnju bolnice.
Na naš upit o tome kako je moguće da dvije godine od početka pandemije na zaraznom odjelu nema alternative za pacijente koji nemaju koronavirus, odgovorili su mukom.
Odgovor nismo dobili niti na pitanja kada je Ministarstvo zadnji put provelo reviziju rada pulske Opće bolnice te tko bi bio odgovoran da je, što se za dlaku i dogodilo, 13-godišnji dječak anafilaktički šok doživio na parkingu bolnice.
S obzirom na to da je osnivač bolnice Istarska županija, za komentar smo zamolili i župana Borisa Miletića.
Rekavši da kao župan svih istarskih građana, a prije svega i kao roditelj, u potpunosti suosjeća s Martinom Orlić Peršić, istaknuo je da je od bolnice dobio potvrdu da je sve bilo po protokolu. U struku se, naglasio je, Županija neće miješati.
Čuveni Medicinski fakultet
"Nažalost, kao što je općepoznato, u čitavoj Hrvatskoj već se neko vrijeme suočavamo s nedostatkom zdravstvenih djelatnika, a pandemija koja i dalje traje je dodatna otežavajuća okolnost. Svakako da ćemo kao županija, u suradnji sa svim našim zdravstvenim ustanovama, i dalje neumorno raditi na tome da unaprijedimo dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi za sve naše građane i goste te nastojati prevenirati da se ovakve situacije ubuduće ne dogode. U smislu jačanja zdravstvenog sektora u njegovoj najbolnijoj točki, a to je nedostatak kadrova, Istarska županija u posljednjih par godina napravila je konkretne poteze izgradnjom najsuvremenije srednje medicinske škole u državi, stipendiranjem studenata medicine u mjesečnom iznosu od 2.200 kuna, subvencioniranjem stambenih kredita za medicinsko osoblje, pokretanjem izgradnje dječjeg odjela u Specijalnoj bolnici „Martin Horvat“ Rovinj-Rovigno i pokretanjem rada Medicinskog fakulteta u Puli koje je u tijeku", rekao je župan Miletić.
Između ostalog, napomenimo samo da se studij medicine 'pokreće' već godinama, no i dalje postoji samo na papiru. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj odbija pulskom sveučilištu izdati odobrenje za izvođenje tog studija zbog niza nedostataka.
Sve je opet zapelo još lani u srpnju kada je, prema riječima predsjednice Nacionalnog vijeća Mirjane Polić Bobić, Nacionalno vijeće Sveučilištu poslalo dopis na koji nikad, dakle više od godinu dana, nisu dobili odgovor.
Ako je ovako u "najrazvijenoj regiji", teškom mukom možemo zamisliti kakvo je stanje u zdravstvu u manje razvijenim krajevima Hrvatske.