SNV: Deset najnerazvijenijh općina u Hrvatskoj su one gdje su Srbi većina

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća (SNV) prihvatila je u nedjelju Deklaraciju o pravima i položaju Srba u Hrvatskoj u kojoj se upozorava da deset najnerazvijenijih općina u Hrvatskoj čine one u kojima su Srbi većina, no da su posljednjih godina učinjeni određeni pomaci.  

Sredine u kojima su Srbi povijesno nastanjeni najnerazvijenije su u Hrvatskoj, do jučer bez struje, a danas značajan dio bez vodovoda i bez održavanja i obnavljanja puteva i cesta. Prvih 10 najnerazvijenijih općina u Hrvatskoj i dalje su općine u kojima su Srbi većina, navodi se u Deklaraciji.

Na problem siromaštva i socijalne isključenosti u općinama u kojima žive pripadnici srpskog naroda, upozorio je i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

„Naša je obaveza da svako dijete živi u sredini koje ima vodu i struju, održavane javne puteve i uspostavljen javni prijevoz, da budu što manje razlike između Korenice i Lapca ili Gospića i Gračaca“, izjavio je na skupštini koja je okupila oko 1.500 vijećnika i predstavnika srpske nacionalne manjine iz preko 150 općina, gradova i županija te predstavnike svih relevantnih organizacija srpske zajednice.

Iako su SNV i Vlada, stoji u Deklaraciji, osigurali veća sredstva za obnovu komunalne infrastrukture u tim općinama, potrebno je povećati i ubrzati ulaganja.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da je njegova Vlada, koja u srpskoj manjini ima stabilnog partnera, u zadnjih sedam godina ostvarila napredak u rješavanju pitanja koja je nazvao civilizacijskim standardom.  

„Hrvatska je krenula rješavati neka rezidualna pitanja koja su me na početku mandata vrlo iznenadila. Dogovorili smo elektrifikaciju, uređenje vodne i komunalne infrastrukture, snaženje obrazovnog sustava, zaštita kulturnih prava i političko sudjelovanje u svima razinama. No, imamo još puno zadaća pred sobom“, rekao je premijer.

Predstavnike srpske zajednice pozvao je da zajedno grade otvoreno i tolerantno društvo, dodavši da su Srbi također dali doprinos u ostvarenju hrvatskih strateških ciljeva, među kojima su ulazak u eurozonu i schengenski režim od ove godine.

Smatram da dogovor koji smo nakon današnjeg sastanka predsjednica srbijanske Vlade i ja postigli, a to je da se napravi inventar svih pitanja na razini ministarstava vanjskih poslova, služi kao preduvjet za daljnje rješavanje svih otvorenih pitanja među zemljama.

Uvjeren sam da ćemo na ovaj način – otvoreno, ali s punim povjerenjem nastaviti rješavati sva pitanja koja su se nakupila u godinama iza nas. Imam i odgovornost i sigurnost da ih možemo zajednički rješavati na dobrobit manjina u našim zemljama i za unaprjeđenje međusobnih odnosa, rekao je Plenković.

SNV kroz Deklaracije poručuje da bi doprinos Srba razvoju hrvatskog društva trebao imati više prostora u školskom kurikulumu.

Obrazovni sadržaji o Srbima i njihovom povijesnom doprinosu Hrvatskoj rijetko su prisutni u nastavnim programima. Nažalost, mnogo su prisutniji prešućivanje ili negativno i stereotipno prikazivanje njihove uloge u hrvatskoj politici, nauci, umjetnosti i kulturi, navodi se. 

Pupovac kaže da je Deklaracija u velikom dijelu posvećena ljudima koji iz različitih razloga žive u strahu od svog identiteta i u bojazni slobodnog izjašnjavanja, a razlozi za to navode se u tekstu tog dokumenta. 

„Govor netolerancije i govor mržnje, kao i otvoreno manifestiranje neprijateljstva prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, političkim predstavnicima Srba, ćiriličnom pismu i sjećanju na historijsko stradanje Srba u vrijeme NDH, ozbiljni su izvori njihovih strahova i osjećaja neslobode u iskazivanju pripadnosti srpskom narodu“.

Pupovac stoga poručuje da će SNV učiniti sve što je moguće ne bi li ti ljudi bili oslobođeni strahova.

Deklaracija pak nadvodi da su Vlada i predstavnici Srba doprinijeli smanjenju intenziteta govora mržnje i stvaranju zakonskih osnova za neku vrstu sankcioniranja.

Pupovca su novinari pitali očekuje li od Srbije da otvori knjige i pokaže sve što ima kako bi se otkrili posmrtni ostaci nestalih u Domovinskome ratu.

"Nestalih u ovom trenutku ima podjednak broj hrvatske i srpske nacionalnosti, i obje zemlje u tom pogledu imaju svoje dijelove odgovornosti da doprinesu pronalaženju sudbine nestalih, kako Srbija sa svoje strane, tako i Hrvatska sa svoje stane", odgovorio je. 

Uzda se u to, dodao je, da će idući razgovori u rješavanju pitanja nestalih biti vođeni "na neki način s mnogo više uzajamnog povjerenja".