TKO JE SUTKINJA DAMIRA DELOST: Od sutra sudi čelnim ljudima Uljanika. Za što ih se točno tereti?

Pune četiri i pol godina od njihovih uhićenja te stečaja brodogradilišta, a čak tri godine i osam mjeseci nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podnijelo optužnicu, sutra će se na Županijskom sudu u Rijeci održati prvo ročište u sudskom postupku protiv bivših čelnih ljudi Uljanika.

Optužnica ih tereti za zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a jednog okrivljenika i zbog subvencijske prijevare, kojima je počinjena ukupna materijalna šteta od oko 900 milijuna kuna (skoro 120 milijuna eura).

Presuda do sredine 2025. godine

Ovaj pravno složen predmet s puno okrivljenika koji se terete za više različitih kaznenih djela, uz obimnu građa spisa na čak 15.000 stranica, vodit će sutkinja Županijskog suda u Rijeci Damira Delost. Presuda bi trebala biti donesena do sredine 2025. godine, dakle za godinu i pol dana.

Naime dvojica od 13 optuženika, najprije 5-optuženi Anton Brajković, potom i prvooptuženi Marinko Brgić, u travnju su podnijeli zahtjev za suđenje u razumnom roku. Predsjednik Županijskog suda u Rijeci Vlado Skorup je potkraj svibnja odlučio da su njihovi zahtjevi osnovani te je odredio rok od 24 mjeseca za donošenje meritorne odluke u tom predmetu.

Tko je sutkinja Damira Delost?

Imenovana je sutkinjom riječkog Županijskog suda u studenom 2020. godine. Dotad je, kako je prošle godine pisao burtin.hr,  sudačku dužnost obavljala na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, nakon što je u travnju 2018. godine kao sutkinja riječkog Općinskog suda upućena privremeno na rad u Vrhovni sud.

Sutkinja Delost je kao sutkinja Općinskog suda u Rijeci vodila veliki niz sudskih kaznenih postupaka, od kojih su neka izazivala i veliku pažnju javnosti, ne samo riječke.

U sjećanju je tako da je sudila i izrekla presudu nekadašnjoj ravnateljici Psihijatrijske bolnice Lopača, u slučaju medijski vrlo eksponiranog prisilnog hospitaliziranja jedne pacijentice, mlade djevojke.

Sutkinja Delost donijela je i presudu u slučaju koji je svojedobno jako uzburkao javnost, a radilo se o tome da je policijski službenik ošamario svoju kolegicu.

Na listi procesa koje je vodila ova sutkinja jest i suđenje riječkoj serijskoj prevarantici, koja je varala i svoje prijateljice, koje su za nju podizale kredite ili bile jamci, a onda bi se sav teret otplata svalio na njihova leđa.

Sudila je i višestrukom prevarantu kojem je specijalnost bila prodaja PVC i aluminske stolarije koju nasamareni kupci nikad ne bi vidjeli u svom stanu.

Suđenje pet godina nakon protesta radnika Uljanika na pulskim ulicama

Optužnicom u "slučaju Uljanik" obuhvaćeni su prvookrivljeni bivši član uprave pulskog brodogradilišta Uljanika Marinko Brgić te još 11 bivših čelnika Uljanika i riječkog brodogradilišta 3. maja. 

Drugookrivljeni je bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, trećeokrivljeni bivši član uprave Uljanika Veljko Grbac, četvrtookrivljeni bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda.

Slijede bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.

Trinaestooptužena je tvrtka Uljanik plovidba iz Pule, koja je kasnije promijenila ime u Alpha Adriatic.

Iz Ravnateljstva policije u ožujku je priopćeno da je provedeno dodatno kriminalističko istraživanje poslovanja Uljanik grupe te je policija podnijela kaznene prijave protiv troje bivših članova uprave i šestero bivših članova nadzornog odbora, koje se sumnjiči da su tvrtku oštetili za više od četiri milijarde kuna.

To je bila peta kaznena prijava u "slučaju Uljanik", u kojem ukupna šteta iznosi 7,7 milijardi kuna, naveli su iz policije.

Optužnica: Ugovaranje ‘bulk carriera’ po znatno nižoj cijeni

Kako se izvještavalo u ljeto 2020. godine, optužnicom se Brgiću, Grpcu, Rossanndi, Brajkoviću, Kranjcu i Pahljini stavlja na teret da su od siječnja 2010. do sredine studenoga 2016. u Puli, na zahtjev i u dogovoru s Pavletićem i Šorcom, kao direktorima dvaju povezanih tvrtki, postupajući na štetu društva o čijim su se interesima bili dužni brinuti, ugovorili gradnju ukupno četiri broda za prijevoz rasutih tereta tzv. bulk carriera po cijeni znatno nižoj od obračunatih planiranih troškova proizvodnje.

To su učinili iako su bili svjesni da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju društva te znajući da kupci nemaju u cijelosti osigurana sredstva za financiranje izgradnje naručenih brodova, tvrdi tužiteljstvo.

Financijske obaveze prema ugovorima o gradnji brodova samo su u manjoj mjeri izvršene, djelomično i kroz izdavanje preferencijalnih dionica, bez da je prethodno izvršena procjena njihove tržišne vrijednosti, čime je nastala šteta od ukupno 735,9 milijuna kuna.

Pavletića se tereti da je u cilju da za trgovačko društvo nezakonito pribavi novac od Pliška kao odgovorne osobe trgovačkog društva koje je korisnik državnih potpora i koje je bilo dužno pridržavati se pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje, zatražio kratkoročnu pozajmicu koju je Pliško bez potrebne odluke i odobrenja nadzornog odbora tog društva odobrio.

Korištenje potpora namijenjenih drugoj tvrtki

S Pavletićem je 17. rujna 2013. zaključio ugovor o kratkoročnom zajmu od 36 milijuna kuna na rok od šest mjeseci, a taj je rok produžen do 16. ožujka 2015. nakon čega je vraćen tek manji dio novca, a tvrtka je oštećena za 29,1 milijuna kuna.

Optužnicom se Pavletiću stavlja na teret i da je od prosinca 2013. do ožujka 2014. s nakanom da za svoju tvrtku nedopušteno iskoristi državne potpore namijenjene drugoj tvrtki, uplaćeni iznos, koji je u skladu sa sporazumom zaključenim s državom bio obvezan proslijediti korisniku potpore, Brodogradilištu 3. maj, zadržao za svoju tvrtku, koju je okoristio za do danas nevraćenih 17,7 milijuna kuna.

Kranjca se tereti da je od 30. lipnja 2015. do 28. srpnja 2015. u Rijeci i Puli, u nakani da pribavi veliku nepripadnu korist društvu koje zastupa, zatražio od Brgića, Grbca, Pahljine i Klarića kao odgovornih osoba i članova nadzornog odbora tvrtke u restrukturiranju koja se kao korisnik državnih potpora trebala suzdržavati od rizičnih ulaganja i stjecanja dionica, da zaključe ugovor o kupnji dionica dviju ino kompanija.

Zatražio je da to učine bez prethodne procjene vrijednosti, a tim su ugovorom i izjavom o prijeboju zatvorili potraživanja koja je društvo u restrukturiranju imalo kao podizvođač na izgradnji triju brodova.

Kupovina nepotrebnih strojeva

S obzirom da kupljene dionice ne nose nikakav prinos, kao i da su brodovi dviju stranih kompanija ujedno i jedina njihova imovina te su hipotekarno opterećeni, to se prodajom 40 posto dionica po više obračunatoj vrijednost navedena tvrtka nepripadno okoristila za 95 milijuna kuna.

Percana se, kao odgovornu osobu Brodogradilišta 3. maj, zajedno s Brgićem, Grpcem i Rossanndom kao članovima uprave dioničkog društva iz Pule, tereti da su 30. listopada 2017., iako su kao većinski vlasnik dionica restrukturiranog društva morali voditi brigu i o njegovim interesima, kako bi se završio postupak restrukturiranja prikazivanjem investicija, sukladno zajedničkom dogovoru, zaključili ugovor o kupoprodaji postrojenja tzv. panel linije. No, kupac za to nije imao nikakve potrebe, jer nije imao izgledan ni jedan ugovor o gradnji brodova koji zahtijevaju uporabu takve tehnologije te ga nikada nije niti koristio.

Plaćanjem linije i izvedenih radova na njenom postavljanju oštećeno je Brodogradilište 3. maj za 22,3 milijuna kuna.