Jedan istarski grad rekorder po iznosu božićnice za umirovljenike
Sva četiri velika grada: Zagreb, Split, Osijek i Rijeka isplaćuju božićnice
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar
Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili 7 posto manje nego u studenom 2024., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za 4 posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo 2 posto više, a noćenja 1 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od 6 posto u odnosu na lanjski studeni.
Domaćih 199 tisuća turista ili 4 posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili 2 posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.
Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je sa registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.
Prema tržištima/nacijama, u studenom 2025. najveći udjel u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od 9 posto te njemački sa 7 posto. Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije 4 posto, Italije i SAD-a po 3 posto, dok su turisti iz kategorije "ostale azijske zemlje" te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po 2 posto udjela.
Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2025. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2024. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar.
U prvih 11 mjeseci zadržan pozitivni trend
U prvih 11 mjeseci 2025. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2024., i to od 2 posto sa ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.
Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po 1 posto više nego u 11 mjeseci 2024.
Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2025. u odnosu na iste 2024. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i 3 posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.
Sva četiri velika grada: Zagreb, Split, Osijek i Rijeka isplaćuju božićnice
Novi plan bio je na javnom savjetovanju, a niz komentara koji su tamo napisani je uvaženo. Nakon što prođe čitanje u ostalim resorima, uskoro će biti usvojen na sjednici Vlade s prevencijom i konkretnijom podrškom žrtvama nasilja, koju smo očitovali u svim našim zakonskim aktima, kako u Zakonu o socijalnoj skrbi i Obiteljskom zakonu, tako i u uputama stručnjacima na terenu, rekao je Piletić
Odgovarajući na pitanje o koncertu Marka Perkovića Thompsona ljetos u Zagrebu, Plenković je rekao da je riječ o vrlo popularnom pjevaču, koji u Zagrebu rijetko ima koncerte i koji istu pjesmu izvodi već 30 godina te da tu nema ničeg novog. Rekao da je jedan dio lijevog političkog spektra koristi svaku priliku za polarizaciju društva kako bi na tome poentirali.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.