Teme:
Politika i društvo

Državni zavod za statistiku:

U Hrvatskoj ima 68,3 tisuće lovaca. Lani ustrijelili 50 tisuća divljih svinja

U 2023. prema godini ranije odstrel zečeva veći za 3,7 posto, s odstrijeljenih 28 tisuća, a divljih svinja je odstrijeljeno 50.030 grla, što je rast od 2,3 posto

 
1 min
HINA
Pixabay

U 2023. prema godini ranije odstrel zečeva veći za 3,7 posto, s odstrijeljenih 28 tisuća, a divljih svinja je odstrijeljeno 50.030 grla, što je rast od 2,3 posto

U Hrvatskoj je u 2023. bilo 68.292 lovaca, što je 4,4 posto više nego godinu prije, a među odstrijeljenom divljači najviše je porastao odstrel zečeva, za 3,7 posto te divljih svinja, za 2,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o lovstvu.

Članova Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) i vanjskih lovaca koji su evidentirani u HLS-u, ali nisu njihovi članovi bilo je 68.065 ili 5,2 posto više, dok je broj pripravnika, odnosno budućih lovaca pao za 67 posto u usporedbi s 2022., odnosno bilo ih je 227.

Podaci DZS-a pokazuju da je u 2023. prema godini ranije odstrel zečeva veći za 3,7 posto, s odstrijeljenih 28 tisuća, a divljih svinja je odstrijeljeno 50.030 grla, što je rast od 2,3 posto.

Porastao je i odstrel ostale pernate divljači, za 1,5 posto, na 67 tisuća, dok je odstrel ptica močvarica ostao na istoj razini od 58 tisuća.

Odstrel jelena lani je u odnosu na godinu prije pao za 5,6 posto, s odstrijeljena 6.682 grla, a odstrel srna je manji za 1,3 posto, s odstrijeljena 17.644 grla. Smanjen je i odstrel fazana, za 6,1 posto, na 62 tisuće.

Podaci o godišnjem izvještaju o lovstvu u 2023. preuzeti su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije i Hrvatskoga lovačkog saveza za razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. (lovna godina).

Podaci o odstrijeljenoj divljači daju se na temelju središnje lovne evidencije.

lovci
Hrvatska

Nastavite čitati

Hrvatska
 

Radojčić u Sisku: Zbrinjava li se otpadna troska u skladu sa zakonom?

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode navela je da u presudi Europskog suda piše da su vještačenja pokazala kako postoji opasnost da troska otpušta štetne tvari, da sadržava povišene vrijednosti štetnih tvari i da je njena radioaktivnost veća od dopuštenih te je najavila da će ustrajati u zahtjevu da dobije analize troske koja se dovozi i obrađuje u Sisku

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.