U Italiji se danas obilježava Dan sjećanja na egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije s naglaskom na fojbe, kraške jame u koje su, kako navodi talijanska strana, Titovi partizani bacali žrtve ubijene tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
O kakvoj je medijskoj (pa i propagandnoj) pokrivenosti ove povijesne teme govori i to da sportski časopis La Gazzetta dello Sport najavljuje da će se večeras u udarnom terminu na državnoj televiziji RAI 1, u 21.30 sati, premijerno prikazati tv film "Djevojčica s koferom" redatelja Gianluce Mazzelle.
Riječ je djelu inspiriranom istoimenom knjigom i snažnom fotografijom pulske djevojčice Egee Haffner iz 1946., koja je, kako se kaže, postala simbolom prisilnog egzodusa, prenijeti na male ekrane dramatična zbivanja fojbi i egzodusa. Njena se sudbina okreće naglavačke nestankom njezina oca koji je, vjerojatno, kako se kaže u najavi, bio žrtva fojbi.

Večeras u udarnom terminu na RA I1 film o pulskoj djevojčici Egei
Radnja filma zbiva se zimi 1944. mala Egea Haffner koja živi u Puli, čiji otac Kurt vodi draguljarnicu u gradu. Činilo se da će rat završiti u proljeće 1945., ali stvari su se, kaže se u najavi, pogoršale dolaskom partizana. Jedne noći dva čovjeka pokucaju na vrata oi odvode Kurta, koji se nikad više neće vratiti. Njegova kćerka Egea prisiljena je napustiti Pulu i potražiti utočište u Bolzanu, gdje su su je dočekale baka i teta. "Dok bude odrastala, Egea nikada neće zaboraviti težinu iskorijenjenosti i sudbinu koju je podijelilo preko 250.000 julijsko-dalmatinskih prognanika", dodaje se u najavi večerašnjeg filma.
I Trst obilježava Dan sjećanja, i to kod nacionalnog spomenika iznad fojbe Bazovica, uz nazočnost ministra pravosuđa Carla Nordija zajedno s najvišim civilnim i regionalnim vlastima.
Il Picollo donosi i svjedočanstvo Lorene Calebotta, koja sada živi u Sardiniji, a čiju su baku i djeda u Vrsaru uhitili 'titoisti', ali su potom uspjeli pobjeći i napustiti Istru.
Za prvog obilježavanja Dana sjećanja prije 20 godina, film u dva nastavka "Srce u jami", koju je talijanska državna televizija emitirala pogledalo je 10 milijuna Talijana. Sam film polazi od toga da su Titovi ljudi, koje se naziva "titini", bacali u fojbe Talijane i sijali teror u Istri, te iznosi jednu ljubavnu priču, sudbinu djece siročadi i svećenika koji ih želi spasiti. Zbog krivotvorenja povijesnih činjenica izazvao je krizu u međudržavnim odnosima.
No, kad se govori o egzodusu, malo Talijana zna da esuli nisu bili dobro primljeni u Italiji, dapače bili su smješteni u 109 logora po cijelom Apeninskom poluotoku, a mnogi su nastavili svoj put prema dvjema Amerikama ili Australiji.
- Nema pacifikacije bez istine. Istina ne može sakriti masakre Titovih sljedbenika. Ako nastavimo hraniti govore poricanja, hranimo mržnju, kazao je među ostalim za jutrošnjeg obilježavanja u Bazovici predsjednik regije Massimiliano Fedriga.
Da podijeljenosti, teških osuda, ali i političke instrumentalizacije te protuoptužbi antifašista za talijanski desni revizionizam ne manjka i nakon 80 i više godina od kraja rata, govori i vijest da je na pločniku spomen mjesta su u noći s petka na subotu, kako izvještava Il Piccolo, crvenom bojom ispisane parole na slovenskom jeziku 'Smrt fašizmu, svoboda narodom" (kao i 'Trst je naš'), nakon čega je slijedilo 24-satni policijski nadzor mjesta.
Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije proglašen je 2004. godine kao sjećanje na 10. februara 1947., kad je potpisan Pariški mirovni ugovor, kojim je Italija izgubila teritorije na istočnoj obali Jadrana.
Od tada svake godine na taj dan u istupima s talijanske stane, uz izravne TV prijenose, ne propuštaju se, bez spomena na prethodne zločine fašističke Italije, osuditi likvidacije civila u jamama koje su djelo "krvoločnih" Hrvata i Slovenaca. Prošlih godina reagirale su boračke organizacije Slovenije, Hrvatske i Italije, tražeći da Rim prestane obmanjivati javnost i manipulirati poviješću.