Politika i društvo

NE PONOVILO SE

U Koprivnici odana počast žrtvama prvog ustaškog logora Danica

Logor "Danica" bio je prvi sabirni logor u NDH osnovan 15. travnja 1941. i postojao je do rujna 1942. Prvi zatvorenici dovođeni su iz okolice Koprivnice već 18. travnja, i tako je osnovan prvi ustaški logor u NDH. Prva skupina od 530 Srba u logor stiže već 29. travnja iz Grubišnog Polja. Svi bi logoraši po dolasku u logor bili opljačkani od ustaške straže. Do 15. srpnja bilo je dovedeno 2656 osoba. Logoraši su uglavnom stradavali od gladi, premlaćivanja ili strijeljanja


 
2 min
HINA
Hina

Logor "Danica" bio je prvi sabirni logor u NDH osnovan 15. travnja 1941. i postojao je do rujna 1942. Prvi zatvorenici dovođeni su iz okolice Koprivnice već 18. travnja, i tako je osnovan prvi ustaški logor u NDH. Prva skupina od 530 Srba u logor stiže već 29. travnja iz Grubišnog Polja. Svi bi logoraši po dolasku u logor bili opljačkani od ustaške straže. Do 15. srpnja bilo je dovedeno 2656 osoba. Logoraši su uglavnom stradavali od gladi, premlaćivanja ili strijeljanja

U Spomen području Danica, pored Koprivnice, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast žrtvama prvog ustaškog logora Danica, izvijestili su u petak iz Srpskog narodnog vijeća.

U izaslanstvu Grada Koprivnice bili su gradonačelnik i saborski zastupnik Mišel Jakšić te zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž, a vijence su položila i izaslanstva Srpskog narodnog vijeća (SNV), Vijeće srpske nacionalne manjine - Koprivničko-križevačke županije, Židovske općine Koprivnica i Udruge antifašističkih boraca i antifašista.

"Koprivnica je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji svoju memoriju, kada je u pitanju Drugi svjetski rat, obilježava na način koji je i institucionalni i lokalni istovremeno", istaknula je voditeljica Odjela za kulturu SNV-a Aneta Vladimirov.

Takva obilježavanja, kaže, ukazuju mnogo o ovom kraju. "Stoga smo beskrajno zahvalni na tome, jer u našoj zemlji, na našu veliku žalost, ne bilježimo sjećanje već zaborav kada su u pitanju uzroci i okolnosti Drugog svjetskog rata", dodala je.

Koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić rekao je kako je progoniti ljude na temelju njihove vjere, rase, političkog ili bilo kojeg drugog opredjeljenja pokazatelj totalne ljudske slabosti i izgubljenosti, nečega što u sebi nosi jako puno crnila. Toga se, dodao je, treba prisjećati s namjerom da se više nikada ne ponovi i dogodi.

Logor "Danica" bio je prvi sabirni logor u NDH osnovan 15. travnja 1941. i postojao je do rujna 1942. Prvi zatvorenici dovođeni su iz okolice Koprivnice već 18. travnja, i tako je osnovan prvi ustaški logor u NDH. Prva skupina od 530 Srba u logor stiže već 29. travnja iz Grubišnog Polja. Svi bi logoraši po dolasku u logor bili opljačkani od ustaške straže. Do 15. srpnja bilo je dovedeno 2656 osoba. Logoraši su uglavnom stradavali od gladi, premlaćivanja ili strijeljanja.

Najveći dio logoraša je upućivan u Gospić (Jadovno) i Jasenovac, po osnivanju tih ustaških logora. Upravo ta sudbina je između ostalih zadesila i Milana Bakića, brata kipara Vojina Bakića, te inženjera Ivu Goldsteina, vlasnika knjižare u Karlovcu, oca Slavka Goldsteina, stoji u priopćenju.

Na mjestu logora sačuvano je Spomen- područje Danica koje ima i status zaštićenog kulturnog dobra. Iz njega je, podsjetili su iz SNV-a, početkom '90-ih uzeta lokomotiva Katica koja je prevozila zatočenike i odnesena u centar Zagreba, dok je u isto vrijeme spomenik palim borcima iz centra Koprivnice uklonjen s kosturnice i simbolički "deportiran" u logor Danica.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.