U Pazinu obilježena 83. obljetnica donošenja Pazinskih odluka

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Pazina danas je obilježena 83. obljetnica donošenja Pazinskih odluka, povijesnog događaja od 13. rujna 1943. godine, kada su u Pazinu donesene odluke kojima je izražena volja naroda Istre za sjedinjenjem s Hrvatskom.

Svečanoj sjednici u koncertnoj dvorani Spomen doma nazočili su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić, istarski župan Boris Miletić, saborske zastupnice i zastupnici Sandra Benčić, Dalibor Paus, Draženka Polović, Dušica Radojčić, Sanja Radolović i Urša Raukar-Gamulin te gradonačelnica Pazina Suzana Jašić.

Među uzvanicima bili su i predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damijanac s članovima Saveza, predsjednik Udruge antifašista Pazin Milan Antolović s članovima Udruge, predstavnici drugih udruga antifašista iz cijele Istre i Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata, gradonačelnici istarskih gradova, njihovi zamjenici i izaslanici, načelnici i načelnice istarskih općina, predsjednici i predsjednice gradskih i općinskih vijeća te predstavnici mjesnih odbora Pazina, državnih i lokalnih službi, ustanova, sudova, policije, političkih stranaka, Crkve i udruga. Svečanosti su nazočili i učenice i učenici pazinskih srednjih škola i završnih razreda Osnovne škole Vladimira Nazora, njihovi profesori i ravnatelji.

Svečanu sjednicu vodila je predsjednica Gradskog vijeća Jadranka Mrak, koja je u uvodnom obraćanju podsjetila na povijesne okolnosti u kojima su donesene Pazinske odluke:  u ratnom vremenu, nakon desetljeća fašističke vlasti, nasilne talijanizacije i zatiranja hrvatskog jezika, kulture i identiteta.

Naglasila je kako Pazinske odluke danas ne pamtimo samo kao važan politički i povijesni dokument, nego i kao izraz hrabrosti, otpora fašizmu i prava ljudi da odlučuju o vlastitoj budućnosti. Posebno je istaknula odgovornost današnjih generacija da čuvaju sjećanje na ljude koji su se borili za slobodu, ali i da vrijednosti koje su im ostavili u nasljeđe ne promatraju samo kao dio prošlosti.

„Sloboda, ravnopravnost, solidarnost, poštovanje različitosti i antifašizam vrijednosti su koje imaju smisla samo ako ih živimo i danas“, poručila je Mrak.

O povijesnom značenju Pazinskih odluka i događajima koji su im prethodili govorio je Milan Antolović, predsjednik Udruge antifašista Pazin, koji je okupljene proveo kroz teško povijesno razdoblje naših predaka i pretkinja, podsjetivši na cijenu kojom su izboreni mir i sloboda te na odgovornost današnjih generacija da ih čuvaju.

Preci kao izvor snage za izbore koje činimo danas

Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić svoje je obraćanje započela prisjećanjem na Jurja Dobrilu, Vladimira Gortana, Olgu Ban, Ružu Petrović i Božu Milanovića, odnosno ljude različitih životnih puteva i vremena, koje je povezivala spremnost da djeluju i bore se za svoja uvjerenja, slobodu, obrazovanje, ravnopravnost i socijalnu pravdu.

Naglasila je pritom kako prošlost ne treba promatrati pojednostavljeno niti današnje podjele preslikavati na generacije koje su živjele u sasvim drukčijim okolnostima. Naši preci ponekad su bili na istim, a ponekad na različitim stranama. Mi, međutim, nismo oni. Mi smo novi ljudi, u novom vremenu, pred novim životnim izborima. Preci nam, poručila je, trebaju biti izvor snage da ih budemo dostojni ili, kako bi i oni sami vjerojatno željeli, da budemo bolji od njih.

Govoreći o današnjem društvu, upozorila je na njegove sve izraženije podjele i „privatiziranje domoljublja“, odnosno prisvajanje prava da se drugima određuje koliko vole svoju zemlju i koliko su domoljubi. Domoljublje je, naglasila je, ljubav i odanost domovini i ljudima koji u njoj žive, ali i odnos prema državi i javnom interesu. Ono uključuje i aktivan doprinos zajednici, zaštitu javnog dobra, poštovanje znanja i obrazovanja te spremnost da se na probleme upozorava i inzistira na njihovu rješavanju.

„Aktivan građanin koji štiti javno dobro nije neprijatelj države. On radi ono što bi domoljub trebao raditi“, poručila je Jašić.

Kao konkretan primjer govorila je o višemjesečnoj sječi šume na Ćićariji, gdje su mještani, lokalna vlast i mediji tražili reakciju nadležnih institucija, povezujući tu priču s problemima otpada u Gospiću, Benkovcu i Pazinu. Naglasila je kako to nisu samo priče o šumi ili otpadu, nego priče o državi i odgovornosti njezinih institucija da djeluju dok još mogu zaštititi javno dobro, a ne tek nakon što šteta nastane.

„Jer domovina nije samo zastava. Domovina je i ova šuma. I pitanje je: tko ju je branio?“, istaknula je.

Govoreći o odgovornosti svakoga od nas, osvrnula se i na riječi nadbiskupa Mate Uzinića o tome gradimo li Babilon ili novi Jeruzalem. Babilon predstavlja društvo u kojem prevladavaju strah, oholost i vlastiti interes, dok se novi Jeruzalem gradi ondje gdje svatko preuzima svoj dio odgovornosti, gdje se različitosti ne poništavaju, nego svatko iz svoje različitosti daje doprinos zajednici. Taj izbor, naglasila je, nije samo pitanje velikih političkih odluka – svakodnevno ga činimo svi, kao građani, radnici, službenici, župani i gradonačelnici.

Posebno se na kraju obratila mladima, pozvavši ih da putuju, upoznaju druge jezike, ljude, povijesti i načine života jer zbog toga neće manje voljeti svoj zavičaj, nego će ga voljeti zrelije – ne kao nešto što treba braniti od različitosti, nego kao nešto za što treba preuzeti odgovornost.

„Naši su preci svoje izbore napravili. Mi svakoga dana radimo svoje. Budimo ih dostojni. I, ako možemo, budimo bolji od njih“, zaključila je Jašić.

Istra spaja različitosti

Istarski župan Boris Miletić naglasio je kako je rujan poseban mjesec za Istru, u kojem se prisjećamo ključnih povijesnih trenutaka koji su oblikovali njezin identitet. Govoreći o posebnosti Istre, istaknuo je upravo njezinu sposobnost da spaja različitosti. Kao što su se u ključnim povijesnim trenucima povezali antifašisti, partizani i istarsko svećenstvo, tako danas važne datume istarske povijesti zajedno obilježavaju udruge antifašista i hrvatskih branitelja.

Upravo su zajedništvo, međusobno uvažavanje i poštovanje različitosti, poručio je, istarske vrijednosti koje treba čuvati i prenositi novim generacijama.

Različita iskustva, zajedničko domoljublje

U svojstvu izaslanika predsjednika Republike Hrvatske okupljenima se obratio Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

I njegovo je obraćanje bilo usmjereno na domoljublje i pravo na različitost. Upozorio je kako se danas često ne sluša što netko govori, nego tko govori, nakon čega se ljude unaprijed svrstava u određene „kućice“. Različita mišljenja legitimni su dio demokratskog društva, naglasio je, ali stvaranje neprijatelja od ljudi samo zato što misle drukčije nema mjesta u takvom društvu.

„Moj dida bio je partizan, ja sam bio hrvatski branitelj – obojica smo domoljubi“, poručio je Miljenić, povezujući antifašističku borbu i Domovinski rat kao dijelove hrvatskog povijesnog iskustva.

Vrijednosti prošlosti žive kroz današnje izbore

Poruke izrečene na svečanoj sjednici povezala je zajednička nit – vrijednosti za koje su se izborili naši preci ne čuvaju se samo sjećanjem na prošlost, nego izborima koje činimo danas, odgovornošću prema zajednici, zaštitom slobode i javnog dobra te uvažavanjem različitosti.

Preci su svoje izbore napravili u vremenu koje je tražilo hrabrost. Na današnjim je generacijama da u svom vremenu čuvaju ono što su izborili – slobodu, mir i pravo na različitost – te vlastitim izborima i odgovornošću nastave graditi zajednicu koju će ostaviti generacijama koje dolaze.

Svečani program upotpunio je Zbor Cantus Populi, dok su Ana Ivetić, učenica Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, i Tena Mejak, učenica Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin, izvele pjesmu Tina Ujevića „Pobratimstvo lica u svemiru“, čijim je stihovima dodatno naglašena poruka bliskosti, solidarnosti i povezanosti među ljudima.

Uoči svečane sjednice, u sklopu obilježavanja Rujanskih svečanosti, položeni su vijenci kod centralnog križa na groblju „Moj mir“, a potom i kod spomen-ploče na zgradi u Ulici Družbe sv. Ćirila i Metoda 1, koja označava mjesto donošenja povijesnih Pazinskih odluka.