Politika i društvo

Imaju li građani pravo odlučivati o svojem gradu?

U Saboru o Lungomareu: Referendum je medijski bojkotiran! Prozvani Šolakov N1 i Nova TV, ali i Radio Pula i Glas Istre, no glavni krivac Filip Zoričić

"HRT-Radio Pula nam kaže da ne može puštati naše jinglove jer nemaju cjenik za to", kaže članica Inicijative za Lungomare Ivana Nataša Turković * Dušica Radojčić sramotnim je nazvala priloge N1 o Lungomareu, u kojima se blatila inicijativa i u kojima su korišteni pojmovi 'štakornjak' i 'javni gradski WC'. Imaju li ti novinari bar malo srama", dodala je * Arhitektica Iva Marčetić: "Ovdje iznova gradska uprava staje u obranu interesa investitora, umjesto da brani interese građana" * Maja Sever: Nevjerojatno me zastrašuje činjenica medijskog neprobijanja ove teme


 
6 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini

"HRT-Radio Pula nam kaže da ne može puštati naše jinglove jer nemaju cjenik za to", kaže članica Inicijative za Lungomare Ivana Nataša Turković * Dušica Radojčić sramotnim je nazvala priloge N1 o Lungomareu, u kojima se blatila inicijativa i u kojima su korišteni pojmovi 'štakornjak' i 'javni gradski WC'. Imaju li ti novinari bar malo srama", dodala je * Arhitektica Iva Marčetić: "Ovdje iznova gradska uprava staje u obranu interesa investitora, umjesto da brani interese građana" * Maja Sever: Nevjerojatno me zastrašuje činjenica medijskog neprobijanja ove teme

"O referendumu za Lungomare izuzetno se malo govori u hrvatskim medijima, bili oni privatni ili javni. Mislim da će medijski tretman pulskog Lungomarea biti predmet mnogih znanstvenih radova i doktorskih disertacija na Fakultetu političkih znanosti jer nam daje dobar uvid u doseg medijskih sloboda u Hrvatskoj, kazala je saborska zastupnica Možemo Sandra Benčić u uvodu okruglog stola koji se, u organizaciji zeleno-lijevog bloka, održao danas u Saboru, pod nazivom "Pulski Lungomare - Imaju li građani pravo odlučivati o svojem gradu?”.

Da se aktualno događa medijski bojkot, ukazala je i Ivana Nataša Turković, članica Organizacijskog odbora Inicijative za referendum za Lungomare.

- Zanemaruju da je ovo povijesni trenutak za Pulu, a i za Hrvatsku jer se, nakon onog za Srđ u Dubrovniku, drugi put održava referendum. Javni servis, HRT-Radio Pula nam kaže da ne može puštati naše jinglove jer nemaju cjenik za to, kazala je ona.

Ivana Nataša Turković

Naknadno je ovu informaciju krajnje zabrinjavajućom doživjela Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i čelnica Europske federacije novinara, dodavši: "Nevjerojatno me zastrašuje činjenica medijskog neprobijanja ove teme izvan uskog kruga u Puli. I taj pritisak koji se vidi u slep tužbama spram članova Inicijative za Lungomare je zabrinjavajuće i zastrašujuće".

Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara

"Nedavno je obnovljen Hotel Brioni i nikome to nije sporno. U procesu je restauracija Hotela Rivijera u strogom centru i to je hvalevrijedna inicijativa. Građani nisu anti-investicijski raspoloženi, niti su kontra razvoja, ali ako nečemu nije mjesto na određenom području, to vrlo jasno treba reći", istaknula je potpredsjednica Društva arhitekata Istre Helena Sterpin, ispraćena pljeskom prisutnih

Prethodno je Ivana Nataša Turković kazala ovo: "Investitor tvrdi da će hotelom na Valkanama sanirati kamenolom, iako je kamenolom dvaput saniran do danas, i tu je nastao sportsko rekreacijski centar s nogometnim igralištem, manjim igralištem 12 teniskih terena te ostali objekti". Pritom je usmjerila sumnje na nezakonitu privatizaciju cijele te zone, kazavši da će investitor graditi besplatno u šumi.

Dušica Radojčić (Možemo, bivša predsjednica Gradskog vijeća Pule) kazala je da "Pula gori, ali se to ne čuje u nacionalnim medijima".

- Kad je ljetos bio požar u Puli, svi su o tome izvještavali, a sada ništa o referendumu koji je za građane od  životne važnosti. Za Lungomare smo vezani našim životima i sjećanjima, kazala je ona, podsjetivši kako od 1983. to područje bilo sportsko rekreacijska zona, da bi 2008. bila iscrtana mješovita stambeno poslovna zona, u kojoj se prvi put spomenuo hotel s 80 ležaja. Taj je kapacitet 2012. povećan na 170, a zatim na izmjenama UPU-a na 360 ležaja,  na sedam nadzemnih i dvije podzemne etaže, uz predviđena tri ugostiteljska objekta u šumi.

- To je u biti jedna mala gradska šumica, ona je dugačka jedan kilometar, ali je jako uska, dok investicija  traži velike intervencije za struju, kanalizaciju itd, kazala je Radojčić.

Đuro Capor iz dubrovačke inicijative 'Srđ je grad', koja je pokrenula referendum za golf resort na Srđu kazao je da iako na referendum nije izašlo 50 posto birača, uspjeli su  tome da se taj projekt već deset godina nije dogodio te da su se ljudi usprotivili korumpiranoj sprezi lokalnih medija, financiranih od nekretninskih špekulanata.

On je posebno, u dva navrata, prozvao gradonačelnika Pule Filipa Zoričića, držeći ga odgovornijim od investitora, jer je napustio predizborna obećanja i nastavio klijentelizam IDS-a. Kazao je da Zoričić sada govori građani na izborima glasaju po svojoj savjesti, no kada izlaze na izbore, to im tada ne govori.

Đuro Capor,

Kazao je da je na referendum u Dubrovniku izašlo oko 33 posto građana, nedovoljno da odluka bude obvezujuća, ali da je ogromna većina od tih 33 posto glasala protiv projekta. Ukazao je da je dubrovačko gradsko vijeće formirano glasovima 18.000 birača, dok se deset tisuća građana, više od apsolutne većine na referendumu izjasnila protiv projekta golfa na Srđu.

Klasika su, veli Capor, teze da je referendum nepotreban trošak, a vrhunac cinizma u slučaju dubrovačkog referenduma bila je naslovnica Jutarnjeg lista na kojoj je supruga investitora rekla da golf ide dalje, neovisno o rezultatima referenduma.

Helena Sterpin, potpredsjednica Društva arhitekata Istre ponovila je stav ovog društva koje se usprotivilo partikularnom promišljanju prostora, no njihove primjedbe nisu uvažene.

- Pula ima jako puno kilometara obale, ali jako malo obale je zaista uređeno i dano isključivo na korištenje građanima. Ne govorimo o obalama unutar turističkih naselja, kampova ili industrijskih kompleksa poput cementare ili zatvorenog Uljanika, kao i još uvijek zatvorenog Muzila.

Helena Sterpin, potpredsjednica Društva arhitekata Istre

- Kad su planeri 60-ih zamišljali Pulu, zaključili su da je najsmislenije da se grad širi južno, i danas su tu kvartovi Veruda, Stoja, Vidikovac, a prirodna najbliža točka tim gradskim četvrtima je Lungomare, kao prostor do kojeg se može doći pješke do plaža, do sportsko-rekreacijske zone, do zelene površine. Građani su 60-ih sudjelovali u pošumljavanju čitave te zone. Ljeti i djeca iz okolnih dječjih vrtića koji cijeli dan borave na moru, jako je puno ljetnih dječjih kampova. Planeri su to napravili jer su prepoznali da će turistički razvoj odigrati veliku ulogu u rastu grada i da moraju nešto sačuvati za građane.

- Nedavno je obnovljen Hotel Brioni i nikome to nije sporno. U procesu je restauracija Hotela Rivijera u stogom centru i to je hvalevrijedna inicijativa. Građani nisu anti-investicijski raspoloženi, niti su kontra razvoja, ali ako nečemu nije mjesto na određenom području, to vrlo jasno treba reći, istaknula je Helena Sterpin, ispraćena pljeskom prisutnih. 

Arhitektica Iva Marčetić iz Prava na grad ukazala je da je Pula doživjela snažne transformacije kroz zatvaranje vojnih zona i zatvaranje brodogradilišta Uljanik, no to je sve još uvijek državno vlasništvo.

- Posljednjih 30 godina u Puli postoji kriza upravljanja prostorom. Osnovni krivac je svakako vlast u Puli, i prethodna i sadašnja, a posebno aktualna jer dolazi nakon IDS-a i nakon obećanja da će se stvari promijeniti. Uloga novog gradonačelnika i nove gradske uprave, bilo koje gradske uprave, jest da ima pregovaračku ulogu u upravljanju prostorom time da brani interese građana, veli ona.

Arhitektica Iva Marčetić

- Ovdje iznova gradska uprava staje u obranu interesa investitora, kazala je ona, dodavši da se pojedini njene kolege arhitekti često prema javnosti postavljaju kao glasnogovornici investitora, predstavljajući racionalnost svog projekta. "To da se u praznini mora graditi zgradu nije stručno obrazloženje. Nije svaka praznina nešto gdje se treba graditi", zaključila je arhitektica Iva Marčetić.

Dražen Majić, glavni urednik portala Istra24 istaknuo je da je za demokraciju u Istri i Hrvatskoj, bez obzira kakav bio njegov ishod, vrlo bitno da referendum uspije. Po njegovom mišljenju, investitori nisu očekivali ni da će se prikupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma jer, kako je rekao, ne razumiju identitet Pule. 

Glavni urednik Istre24 Dražen Majić

- I mi imamo problema s našim identitetom, posebno s masovnim odlascima nakon dolaska na vlast fašizma 1921./22 , pa nakon Drugog svjetskog rata od 1945. do 1947., kao i 1990. godine. Cijelo vrijeme gubimo naš građanski identitet, ali jedan koji je opstao cijelo vrijeme je Lungomare, na kojem se kupam cijeli život. To je habitus. Investitor to ne razumije. Gledao sam malo njihove parkove u Kragujevcu, pa se pitao kako bi reagirali da se dira, primjerice, Šumarica, aludirajući na rodni grad vlasnika/investitora Dragana Šolaka. Majić je izrazio fasciniranost energičnošću direktora investicijskih tvrtki Stevana Muidže koji je u vrhuncu klijentelizma uspio ujediniti sve političke opcije u Puli, pa i Nezavisnu listu Filipa Zoričića, koji je pobijedio na obećanjima borbe protiv klijentelizma.

U naknadnoj raspravi istaknuto je da Dragan Šolak kroz United Grupu orkestrira televizijama N1 i Novu TV, a bez kritike nije prošao ni lokalni Glas Istre. 

Pritom je Dušica Radojčić sramotnim nazvala priloge N1 o Lungomareu, u kojima se blatila inicijativa i u kojima su korišteni pojmovi 'štakornjak' i 'javni gradski WC'.

- Imaju li ti novinari bar malo srama, kazala je Radojčić.

Majić se nadovezao: "Šolak dolazi iz medija koji se doživljavaju kao svjetionici demokracije, poput N1. S druge strane , predsjednik SDP-a Peđa Grbin stanuje tamo, a suzdržan je, dok način na koji pulski SDP, bez ikakvog odmaka, brutalno propagira investitora nisam nikad vidio u 30 godina novinarstva.

Osvrćući se na Dragana Šolaka, Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije smatra da bi trebalo uspostaviti normativni okvir kojim bi bilo zabranjeno medijskom biznisu da investira u druge vrste biznisa jer je to, kako je rekao, velik potencijal za koruptivne rizike različitih vrsta i sukobe interesa.

Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije

Sandra Benčić pritom je istaknula kako je očito da ne postoji odvojenost medijskog vlasništva od uređivačke politike. 

Noel Mirković, pulski vijećnik Možemo ukazao je da u promotivnom video prilogu investitor u hotel na Valkanama poručuje građanima: 'Ostani doma'. To je Đuro Capak nazvao sabotažom referenduma, a pravnik Enes Ćerimagić 'očitim obezvrjeđivanjem građanki i građana Pule'.

- To je nacrt kako se investitor namjerava u drugim odnosima namjerava ponašati prema lokalnoj sredini, zaključio je Ćerimagić.


Nastavite čitati

Prošao nacrt prijedloga promjene Ustava

Riječ je o promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma o promjeni samog Ustava ili organskih zakona i s tim povezane izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koje će uputiti na plenarnu sjednicu Sabora * Mijenaju se i odredbe o izboru ustavnih sudaca

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.