Spomenik je postavljen u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao i na brojne žrtve drugih genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich. Zajedno su ga otkrili „posljednji dječak“ iz Auschwitza Oleg Mandić i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević
Spomenik je postavljen u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao i na brojne žrtve drugih genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich. Zajedno su ga otkrili „posljednji dječak“ iz Auschwitza Oleg Mandić i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević
Predsjednik Republike Zoran Milanović prisustvovao je otkrivanju Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima, a koji je postavljen kod Glavnog kolodvora u Zagrebu i otkriven povodom obilježavanja Dana stradanja i junaštva židovskog naroda – Jom Hašoa.
Spomenik je postavljen u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao i na brojne žrtve drugih genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich. Zajedno su ga otkrili „posljednji dječak“ iz Auschwitza Oleg Mandić i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
Grad Zagreb je raspisao, proveo i financirao natječaj i izvedbu Spomenika žrtvama Holokausta kako bi njegovim podizanjem odao posebnu trajnu zahvalnost i počast svim sugrađanima stradalim za vrijeme Holokausta i organiziranog progona.
Upravo s mjesta gdje je podignut spomenik, sa zagrebačkog Glavnog kolodvora, u kolovozu 1942. deportirano je 800 zagrebačkih Židova u koncentracijski logor Auschwitz.
Na natječaj je pristiglo 38 radova, a ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom suda Brankom Lustigom, kao prvonagrađeni rad odabrao je rad Dalibora Stošića red. prof. art. i Krešimira Rogine dipl.ing.arh. pod nazivom 'Prisutna Odsutnost'.
Kompozicija Spomenika je zid kofera postavljen na horizontalu betonsku monolitnu ploču iscrtavan u formu monumentalnog groba, a u beton je utisnuto 6.000.000 sitnih Davidovih zvijezda.
Unatoč tome što se na internetu osjećaju sigurno, djeca se često susreću i s uznemirujućim iskustvima. U posljednjih se godinu dana jednom mjesečno ili češće svakom četvrtom djetetu u dobi od 10 do 16 godina (njih 27%) dogodilo nešto na internetu što ih je uznemirilo ili uzrujalo
Renato Kalanjoš iz postaje Prelog istaknuo je kako romska naselja imaju puno problema, no najveći je obrazovanje djece gdje je potrebno djeci pružiti bolje uvjete za učenje i obrazovanje. Pri tome je dodao da je za neki pomak potrebno puno vremena, no on ga vidi jer se, kaže, puno mladih Roma zaposlilo, uzimaju kredite te se iseljavaju iz naselja
Jaja su s OPG-a Tepeš iz Druškovca Humskog, a u maloprodaji su u Mini mljekari Veronika d.o.o..
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
