Europskoj komisiji ukazali su i na praksu u drugim državama članicama, Poljskoj, Sloveniji i Bugarskoj, gdje, prema navodima Udruge, ugovori s ništetnim valutnim i kamatnim odredbama ne mogu opstati, nego se utvrđuju ništetnima u cijelosti
Europskoj komisiji ukazali su i na praksu u drugim državama članicama, Poljskoj, Sloveniji i Bugarskoj, gdje, prema navodima Udruge, ugovori s ništetnim valutnim i kamatnim odredbama ne mogu opstati, nego se utvrđuju ništetnima u cijelosti
Udruga Franak prijavila je Republiku Hrvatsku Europskoj komisiji zbog, kako tvrde, teškog kršenja prava Europske unije presudom Vrhovnog suda RH u slučaju konvertiranih kredita vezanih uz švicarski franak. Smatraju da je odlukom Rev-457/2025 od 27. svibnja 2026. potrošačima koji su konvertirali kredite iz CHF u eure uskraćeno pravo na punu restituciju, odnosno povrat svih iznosa preplaćenih na temelju nepoštenih ugovornih odredbi.
O prijavi protiv Republike Hrvatske i Vrhovnog suda RH, koja je upućena Europskoj komisiji, a na znanje i Europskom parlamentu, Udruga Franak izvijestila je na današnjoj konferenciji za medije.
Iz Udruge naglašavaju da prijava nije usmjerena protiv pojedinačne banke niti se od Europske komisije traži odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za obeštećenje. Predmet prijave je, ističu, opća sudska praksa uspostavljena odlukom proširenog vijeća Vrhovnog suda, koja ima učinak na velik broj potrošača.
Prema pravnom shvaćanju zauzetom u presudi Rev-457/2025, potrošači koji su konvertirali CHF kredite u eure nemaju pravo na povrat preplaćene glavnice nastale primjenom pravomoćno utvrđenih nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi. Imaju pravo samo na zatezne kamate na te preplaćene iznose do dana konverzije.
U Udruzi Franak smatraju da je takvim tumačenjem potrošačima oduzeto pravo na punu restituciju, čak i u slučajevima u kojima financijsko vještačenje pokaže da konverzijom nisu vraćene sve koristi koje je banka ostvarila primjenom nepoštenih odredbi.
U prijavi se navodi da je Vrhovni sud ranijim odlukama Rev-2868/2018, Rev-18/2018, Rev-1096/2022 i Rev-809/2021 zauzimao stajalište prema kojem potrošači i nakon konverzije imaju pravo utvrđivati preplaćene iznose kamata i tečaja. Odlukom Rev-457/2025 ta je praksa promijenjena.
Udruga smatra da je takva odluka suprotna Direktivi 93/13/EEZ i praksi Suda Europske unije, osobito odlukama C-118/17, C-705/21 i C-452/18. Pozivaju se i na mišljenje Europske komisije u hrvatskom predmetu C-567/20, u kojem je, prema njihovim navodima, istaknuto da potrošač nakon zakonske konverzije mora imati mogućnost ostvariti punu naknadu ako ona konverzijom nije postignuta.
Posebno upozoravaju da se prihvatom konverzije ne može automatski smatrati da se potrošač odrekao prava na obeštećenje, osobito ako u trenutku konverzije nije znao da će ugovorne odredbe na temelju kojih je plaćao kredit naknadno biti pravomoćno utvrđene nepoštenima.
Prema podacima koje Udruga navodi pozivajući se na podatke nadležnog ministarstva, oko 55.000 potrošača konvertiralo je kredite u eure, a njih približno 30.000 podnijelo je tužbe za obeštećenje. Udruga ističe da je riječ o velikoj skupini građana čija bi prava mogla biti pogođena novom sudskom praksom.
Od Europske komisije traže odgovor na dva ključna pitanja
U prijavi Europskoj komisiji Udruga Franak traži ocjenu je li hrvatska sudska praksa u skladu s europskim pravom. Konkretno, postavljaju dva pitanja: protive li se Direktivi 93/13/EEZ i načelu djelotvornosti nacionalne odluke prema kojima potrošač nema pravo na povrat svih preplaćenih iznosa ako je vještačenjem utvrđeno da konverzijom nije u cijelosti obeštećen te može li se prihvat zakonske konverzije smatrati konačnim odricanjem od prava na restituciju bez slobodnog, posebnog i informiranog pristanka potrošača.
Europskoj komisiji ukazali su i na praksu u drugim državama članicama, Poljskoj, Sloveniji i Bugarskoj, gdje, prema navodima Udruge, ugovori s ništetnim valutnim i kamatnim odredbama ne mogu opstati, nego se utvrđuju ništetnima u cijelosti.
Udruga Franak očekuje da će Europska komisija utvrditi povredu prava Europske unije te poduzeti odgovarajuće korake kako bi se osigurala njegova pravilna primjena u Hrvatskoj.
Predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Vlado Iljkić, poznati vukovarski branitelj, u povodu podnošenja prijave poručio je:
"Dolazim iz mjesta gdje se za pravo i pravdu itekako ginulo, misleći da će se slijedom toga institucije Republike Hrvatske natjecati koja će u borbi za pravo i pravdu biti bolja. Vrhovni sud je u tom smislu trebao biti jedna od najčasnijih institucija hrvatskog naroda, ali nije se pokazao takvim. Usudio bih se reći da je svojom odlukom u slučaju konvertiranih CHF kredita uzdrmao same temelje pravne države i sudbene vlasti. Nadam se da će suci na nižim sudovima nastaviti ispravno i hrabro suditi, a da će Ustavni sud popraviti stvar svojim presudama na temelju ustavnih tužbi, i ne bi mu to bilo prvi put, kao niti Europskoj komisiji koja je već i prije znala utjecati na ispravljanje pogrešne primjene prava Europske unije", izjavio je Iljkić.
Komentirajući medijske navode o navodnom premlaćivanju migranata od strane hrvatske policije, Božinović je izjavio da hrvatska policija nema saznanja koja bi potvrdila takve tvrdnje niti je o tome zaprimila bilo kakvu službenu informaciju od nadležnih tijela Bosne i Hercegovine
Uz racionalizaciju postupaka i najavljene zakonske izmjene, ministar očekuje da će do sredine 2027. lista čekanja biti svedena na prihvatljivu razinu
Policija sumnja, stoji u priopćenju objavljenom u subotu, da je 21-godišnjak nabavljao veće količine droge radi daljnje preprodaje, a potom ih skrivao, vagao i prepakiravao u stanu na području Novog Zagreba
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
