Politika i društvo

u 94. godini

Umro je bivši ministar Zvonimir Šeparović

Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta - bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda


 
2 min
HINA

Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta - bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda

U nedjelju je u 94. godini u Zagrebu umro Zvonimir Šeparović, pravnik i nekadašnji ministar, potvrdio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo.

Šeparović je rođen 14. rujna 1928. u Blatu na Korčuli. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1966., a usavršavao se u Salzburgu, Freiburgu, Warrensburgu te Kölnu, Freiburgu i Berlinu.

Radio je u pravosuđu, a na Pravnom fakultetu u Zagrebu postao je profesor kaznenoga prava i kriminologije (1961.-1998.) i dekan (1985.-1987.). Također je bio rektor Zagrebačkoga sveučilišta od 1989. do 1991., a titula profesor emeritus dodijeljena mu je 1998. godine.

Dvaput obnašao ministarsku funkciju

Predavao je na poslijediplomskim studijima Pravnoga, Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu, na Sveučilištu Mito u Japanu (od 2001.) i Katoličkom sveučilištu San Salvador (od 2004.). 

Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta - bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda.

Autor brojnih radova

Također, bio je prvi veleposlanik Hrvatske pri UN-u 1992. 

Šeparović je suosnivač Svjetskoga žrtvoslovnoga društva (World Society of Victimology) i bio je njegov predsjednik od 1985. do 1989. godine, te osnivač i prvi predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva (od 1990.). 

Bio je član Europske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. te glavni urednik časopisa "Viktimologija" od 1990. do 1991. 

Šeparović je objavljivao radove iz područja kaznenoga prava, kriminologije, medicinskoga prava, bioetike i viktimologije. 

Neka od njegovih značajnijih djela su: "Sigurnost i odgovornost u saobraćaju" (1969), "Kriminologija i socijalna patologija" (1981), "Od Sydneya do San Francisca" (1982), "Granice rizika: etičkopravni pristupi medicini" (1985), "Viktimologija" (1985), "Pojave i odgovornosti" (1986), "Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju" (2003).

Priključio se 2010. pokretu Hrast, ali ga ubrzo napušta i vraća se HDZ-u.


FOTO: HINA/ FaH/ Denis CERIĆ /dc

Nastavite čitati

Anušić optužio Milanovića da krši Zakon o obrani. Paus ga pozvao da sjedne s predsjednikom za stol i riješi problem

SDP-ova Ivana Marković pitala ga je što bi on učinio da je na mjestu načelnika Glavnog stožera OSRH Tihomira Kundida, za kojeg su iz Vlade poručili da je izgubio njihovo povjerenje kada je odlučio postupiti po odluci predsjednika. "Bili ste u Domovinskom ratu. Kada ste bili na bojišnici i dobili zapovijed, jeste li zvali ustavne stručnjake i proučavali zakone ili samostalno odlučivali hoćete li izvršiti zapovijed? Biste li poslušali u ovoj situaciji vrhovnog zapovjednika", pitala je Marković

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.