Umro je bivši ministar Zvonimir Šeparović

U nedjelju je u 94. godini u Zagrebu umro Zvonimir Šeparović, pravnik i nekadašnji ministar, potvrdio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo.

Šeparović je rođen 14. rujna 1928. u Blatu na Korčuli. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1966., a usavršavao se u Salzburgu, Freiburgu, Warrensburgu te Kölnu, Freiburgu i Berlinu.

Radio je u pravosuđu, a na Pravnom fakultetu u Zagrebu postao je profesor kaznenoga prava i kriminologije (1961.-1998.) i dekan (1985.-1987.). Također je bio rektor Zagrebačkoga sveučilišta od 1989. do 1991., a titula profesor emeritus dodijeljena mu je 1998. godine.

Dvaput obnašao ministarsku funkciju

Predavao je na poslijediplomskim studijima Pravnoga, Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu, na Sveučilištu Mito u Japanu (od 2001.) i Katoličkom sveučilištu San Salvador (od 2004.). 

Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta - bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda.

Autor brojnih radova

Također, bio je prvi veleposlanik Hrvatske pri UN-u 1992. 

Šeparović je suosnivač Svjetskoga žrtvoslovnoga društva (World Society of Victimology) i bio je njegov predsjednik od 1985. do 1989. godine, te osnivač i prvi predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva (od 1990.). 

Bio je član Europske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. te glavni urednik časopisa "Viktimologija" od 1990. do 1991. 

Šeparović je objavljivao radove iz područja kaznenoga prava, kriminologije, medicinskoga prava, bioetike i viktimologije. 

Neka od njegovih značajnijih djela su: "Sigurnost i odgovornost u saobraćaju" (1969), "Kriminologija i socijalna patologija" (1981), "Od Sydneya do San Francisca" (1982), "Granice rizika: etičkopravni pristupi medicini" (1985), "Viktimologija" (1985), "Pojave i odgovornosti" (1986), "Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju" (2003).

Priključio se 2010. pokretu Hrast, ali ga ubrzo napušta i vraća se HDZ-u.