Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta - bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda
Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta - bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda
U nedjelju je u 94. godini u Zagrebu umro Zvonimir Šeparović, pravnik i nekadašnji ministar, potvrdio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo.
Šeparović je rođen 14. rujna 1928. u Blatu na Korčuli. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1966., a usavršavao se u Salzburgu, Freiburgu, Warrensburgu te Kölnu, Freiburgu i Berlinu.
Radio je u pravosuđu, a na Pravnom fakultetu u Zagrebu postao je profesor kaznenoga prava i kriminologije (1961.-1998.) i dekan (1985.-1987.). Također je bio rektor Zagrebačkoga sveučilišta od 1989. do 1991., a titula profesor emeritus dodijeljena mu je 1998. godine.
Predavao je na poslijediplomskim studijima Pravnoga, Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu, na Sveučilištu Mito u Japanu (od 2001.) i Katoličkom sveučilištu San Salvador (od 2004.).
Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta - bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda.
Također, bio je prvi veleposlanik Hrvatske pri UN-u 1992.
Šeparović je suosnivač Svjetskoga žrtvoslovnoga društva (World Society of Victimology) i bio je njegov predsjednik od 1985. do 1989. godine, te osnivač i prvi predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva (od 1990.).
Bio je član Europske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. te glavni urednik časopisa "Viktimologija" od 1990. do 1991.
Šeparović je objavljivao radove iz područja kaznenoga prava, kriminologije, medicinskoga prava, bioetike i viktimologije.
Neka od njegovih značajnijih djela su: "Sigurnost i odgovornost u saobraćaju" (1969), "Kriminologija i socijalna patologija" (1981), "Od Sydneya do San Francisca" (1982), "Granice rizika: etičkopravni pristupi medicini" (1985), "Viktimologija" (1985), "Pojave i odgovornosti" (1986), "Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju" (2003).
Priključio se 2010. pokretu Hrast, ali ga ubrzo napušta i vraća se HDZ-u.
Sutra na tatami izlaze Iva Oberan (JK Dubrovnik 1966) i Nina Simić (JK Pujanke - Split). Oberan, inače treća judašica svijeta, u prvom kolu je slobodna te čeka bolju iz dvoboja Japanke Narumi Tanioke i Njemice Friederike Stolze, dok će se Simić boriti u prvom kolu protiv Ruskinje Stefanije Vlasove
„Naša organizacija nastavit će aktivno pratiti provedbu najavljenih mjera od strane gradonačelnice Rijeke Ive Rinčić, a koristimo priliku podsjetiti i da smo na isti ovakav način 29. rujna lani održali sastanak i sa pulskim gradonačelnikom Peđom Grbinom (SDP) – koji je nažalost odbio osnivanje ovakvog Povjerenstva za civilni nadzor u Puli što je za svaku osudu", izjavio je Petar Ćurić, koordinator Građanske inicijative Protiv sječe!
"Mi smo suverena država i mi ne moramo postupati na ničije pritiske, ali ćemo poštovati međunarodno pravo. U međunarodnom pravu se nigdje ne govori da mi moramo nešto postupiti po pitanju dostave ruske nafte" rekao je Ministar gospodarstva Ante Šušnjar i pozvao Mađarsku i Slovačku, da se odreknu ruskih fosilnih goriva kako bi i na taj način pokazali solidarnost prema Ukrajini i ukrajinskom narodu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
