Među prvima smo ovdje sagradili kuću, lijep je ovaj kvart i jako smo zadovoljni. Imamo šumicu, zelenila, dobre susjede, no mladim obiteljima sigurno nedostaje više sadržaja, veli nam Elio te dodaje da ga smeta brdo kamenja na gradilištu bolnice u koje mu gledaju prozori * Oleg Orihovac živi ovdje od '72. Na pitanje o problemima spremno odgovara: Trebamo ležeće policajce u Županskoj. Sam nisam pobornik toga, ali smatram da nemamo izbora. Ovdje se jurca, a u ulici su vrtić i jaslice
Među prvima smo ovdje sagradili kuću, lijep je ovaj kvart i jako smo zadovoljni. Imamo šumicu, zelenila, dobre susjede, no mladim obiteljima sigurno nedostaje više sadržaja, veli nam Elio te dodaje da ga smeta brdo kamenja na gradilištu bolnice u koje mu gledaju prozori * Oleg Orihovac živi ovdje od '72. Na pitanje o problemima spremno odgovara: Trebamo ležeće policajce u Županskoj. Sam nisam pobornik toga, ali smatram da nemamo izbora. Ovdje se jurca, a u ulici su vrtić i jaslice
Gregovica je danas možda najbogatiji i najzeleniji pulski kvart. Ne vjerujete? Probajmo nabrojati što se sve nalazi na njenom području.
Krenimo sa zdravstvenim ustanovama. Ovdje je smještena nova pulska bolnica, zgrada hospicija (još nije hospicij, ali će valjda jednog dana biti), Zavod za javno zdravstvo, a uskoro i HZZO. Krenimo onda dalje, na obrazovanje i poduzetništvo: pod Gregovicu spada Sveučilište Jurja Dobrile, Studentski centar, takozvana roza zgrada, novi Coworking centar...
Gregovica je i domaćin stadiona te zgrade PU istarske. Ovdje se nalaze i tri ogromna parkinga (kod eurospina, mljekare i bolnice), benzinska, nekoliko trgovačkih centara - od namještaja do sportske opreme.
Za razliku od susjednog Monvidala kojeg 'guta' beton, Gregovica je još uvijek zelena, kvart u kojem prevladavaju obiteljske kuće s uređenim okućnicama i vrtovima.
Uz MO Busoler (u kojeg spada Šijanska šuma) te Štinjan koji je na periferiji, ona je možda najzeleniji mjesni odbor u gradu - ima svoju šumicu, četiri dječja parka, pod Gregovicu spada Pragrande koji je pun potencijala, a ovdje se nalaze i inovativni urbani vrtovi koje obrađuju građani iz cijeloga grada.
Gregovica je zapravo zeleno srce grada, pulska pluća. Ovaj je mjesni odbor popularizirala šumica koju je, samoinicijativno, počeo uređivati jedan od mještana Marko Račan koji je za svoj je trud i ekološku svijest nagrađen i posebnom nagradom Grada Pule - Priznanje gradonačelnika za nesebičan doprinos i volonterski angažman u očuvanju zelenih oaza Pule. Ovaj se Puljanin, naime, prije nekoliko godina odlučio uhvatiti u koštac sa šporkuljama i mjesecima čistio gradsku šumicu.
Pošlo mu je za rukom ono što mnogima, čak i onima koji su za to plaćeni, nije: u šumi više nema smeća, u nju su se vratila djeca, a sama je postala centralna točka oko koje se organiziraju razne manifestacije koje okupljaju mještane.
- Manifestacija "Zeleno srce grada" u povodu Dana planeta zemlje, Greganeštra gastronomsko druženje na kojem kuha poznati kuhar David Skoko - inače mještanin ovog kvarta koji veli da ima najbolji mjesni odbor na svijetu - zatim košarkaški turnir, sadnje drveće, programi za penzionere, svašta smo organizirali. Iskoristili smo budžet koji smo imali do zadnje lipe, veli nam Račan koji je u Vijeće MO ušao kao nezavisni kandidat na listi IDS-a.
Upitan za probleme odbora veli da je to nedostatak škole.
- Imamo dva vrtića, no naši se klinci kada krenu u školu, rasprše po raznim školama, od Vidikovca, preko Kaštanjera i Centra do talijanske škole.
Ono što bi trebalo hitno riješiti na ovom području jest ugibalište za autobuse ispod nekadašnje Bille i kružni tok na ovom mjestu jer se ovdje stvaraju veliki čepovi u prometu.
Problematične su i Kraška i Kolhiđanska ulica gdje smo tražili usporivače prometa. Oni se radi bolnice ne mogu postaviti, ali nadamo se da neko rješenje ipak postoji jer se ovdje vozi kao na reliju, puno je kućnih ljubimaca već stradalo, ne smijemo čekati da se dogodi što gore, veli nam Račan.
Volio bi, dodaje da se napokon počisti brdo kamenja kod bolnice, nabraja naš sugovornik.
Unatoč mandatu kojeg je uspješno odradio veli nam da po novi neće. Pitamo ga zašto?
- Ne idem na izbore, iako su me zvale razne opcije. Shvatio sam da više uspjeha imam kao gerila, kada kritiziram javno po društvenim mrežama i sam krenem u akciju. Ovako u sustavu, sve se svodi na pisanje dopisa za koje imam osjećaj da netko samo slaže jedne na druge. Mjesni odbori su marginalizirani i sada kada sam prošao tu školu smatram da su zapravo i nepotrebni. Nemaju neku moć odlučivanja, osim gdje će se primjerice postaviti kante, nemaju dovoljno novca, a ipak se na njih puno troši, smatra Račan.
Kako navodi, kada se zbroje svi vijećnici i njihove naknade, pa onda novac za male komunalne akcije koje se ionako moraju odraditi, pa puta 16 i tako četiri godine, dođe se do pozamašnog iznosa koji bi se, smatra, mogao bolje utrošiti.
- Neka, na primjer, zaposle dva komunalna redara, svaki dobije osam odbora i dnevno naplati 100 eura kazni. Odbori će biti čišći, novac od kazni koristit će se dalje i sve će se vrtiti, veli Račan zaključujući da njegova bitka za svoj odbor ne prestaje izlaskom iz 'politike' već tek počinje.
Mještani s kojima smo pričali imaju slične odgovore na naša pitanja. Vele kako je ovo dobar, dapače odličan kvart u kojem se lijepo živi, ali se svi žale na prebrzi promet, nedostatak osnovne škola i sadržaja za mlade te ruglo oko bolnice.
Bračni par koji su, kako doznajemo, jedni su od najstarijih žitelja ovog kvarta i koji su kuću ovdje sagradili '68. godine smiju se kako im ne nedostaje ništa. Ionako, šale se, imaju previše godina.
- Među prvima smo ovdje sagradili kuću, lijep je ovaj kvart i jako smo zadovoljni. Imamo šumicu, zelenila, dobre susjede, no mladim obiteljima sigurno nedostaje više sadržaja, vele nam. Elio dodaje da ga smeta brdo kamenja na gradilištu bolnice u koje mu gledaju prozori. Veli da je hrpa bila duplo veća, počelo se nešto čistiti, a onda je sve stalo, pitajući se tko će i kada to počistiti. Obećali smo kako ćemo pokušati naći odgovor.
Oleg Orihovac živi na Gregovici od '72. Na pitanje o problemima spremno odgovara:
- Trebamo ležeće policajce u Županskoj. Sam nisam pobornik toga, ali smatram da nemamo izbora. Ovdje se jurca, a u ulici su vrtić i jaslice, nogostupa na jednoj strani ulice nema, ovuda do dućana hodaju stariji....priča nam.
Upitan za dobre strane ističe prirodu, šumicu koja mu je preko puta. Prisjećajući se da se kod gradnje bolnice odrezalo sigurno stotinjak stabala, navodi da je postojao i plan da se ovdje sagradi parkiralište pa je jedino na što moraju mještani paziti da ono što imaju - i sačuvaju.
O tome kako su, u zadnji čas, spriječili gradnju parkirališta u šumi - koja je sađena 1954. godine - ispričala nam je i Ines Hrvatin Ribič dodajući da su Hrvatske šume već bile dale svoj pristanak, no ona je mjesecima pisala naokolo i, uz pomoć Zelena Istre i drugih mještana, te planove osujetila.
To je bilo, prisjeća se, prije četiri, pet godina.
- Znate, kada je moj tata 1968. odlučio graditi kuću tražio je pravo mjesto za to. Odlučio se za Gregovicu, mjesto koje je bilo na brdašcu, a opet blizu gradu. Mjesto koje je već imalo dovoljno infrastrukture. I nije pogriješio! Infrastruktura se u međuvremenu još poboljšala, ali ne do te mjere da zadovoljava sve današnje potrebe. Nedostaje nam još koji vrtić, osnovna škola, veli nam Ines.
Njezin suprug kao prednosti ističe blizinu svih potrebnih sadržaja, dodajući da je od srca Gregovice do zgrade policije tek osam minuta hoda.
I oni, vele nam, traže usporivače prometa jer auti ovdje šibaju, ne pridržavajući se propisane brzine i kako navode, dobro da netko već nije stradao.
Jelena Nikolić Ražem, predsjednica sada već bivšeg saziva Vijeća MO-a, iz redova IDS-a, ističe da je ona svoj mandat odradila "u koroni", a uz to dvaput u to vrijeme postala majka, pa je sve bilo iznimno izazovno.
- Protekle su četiri godine bile izazovne za sve građane, pogođeni pandemijom COVID-a, tako smo se mi vijećnici Mjesnog odbora Gregovica i tajnik imali priliku prilagođavati novonastaloj situaciji te odradili ono što su nam okolnosti i prilike dopuštale.
Ono najbitnije za naglasiti je dobra povezanost s građanima kroz razne aktivnosti kao npr. održavanje Dana planete zemlje, razni košarkaški turniri, predstavljanje dječjih radova u našoj šumici te sadnja stabala. Zatim, dobra suradnja s Gimnazijom Pula s kojima se osmislila Staza jabuka gdje su učenici pomagali oko uređenja staze.
Na području mjesnog odbora su se također smjestili i urbani vrtovi površine 1500 m2 koji osim mjesta za uzgoj zdravih namirnica građanima služi i kao mjesto za odmor, druženje, edukacije o permakulturnom, ekološkom i organskom uzgoju hrane te promociju zdravog načina života. Pored samih vrtova smješten je veliki bijeli parking kako bi se rasteretio promet u samom centru grada te je obnovljena Mutilska ulica, veli nam Ražem.
Navodeći da su organizirali razna druženja za najmlađe, ali i najstarije veli nam da u prostorima odbora djeluje i Klub liječenih alkoholičara s kojim imaju vrlo dobru suradnju, a organizirali su i nekoliko predavanja iz povijesti Gregovice.
Gregovica je, po jednom tumačenju, ime dobila po drevnim Grcima koji su se ovdje nastanili, odnosno po Grku Vasiliju čija je to bila parcela.
Za jedne od organiziranih šetnja šumicom za građane, edukativno predavanje održao je i pulski povjesničar Andrej Bader. Tada je ispričao da je, kada je u požaru 1945. godine stradao arhiv koji se nalazio kod pulske katedrale, velik dio gradske povijesti nepovratno izgubljen. Danas se stoga povijest grada proučava tražeći podatke u drugim arhivima ili pak iz toponima.
- Upravo toponim Gregovica svjedoči o prisutnosti Grka, kazao je Bader, napomenuvši da se ovdje nisu dugo zadržali, ali su neki ipak pustili svoje korijenje, pročitavši prezimena obitelji čiji su preci bili Grci: Kaliga, Kaligarić, Jukopila (koji su se nastanili na Marleri), Grego, Lazarić…
I još jedna zanimljivost, u toj su se šetnji neki od starijih žitelja sjetili priča (ili samo legenda) da se kroz bunkere koji se nalaze ovdje moglo stići sve do utvrde sv. Mihovila u krugu bolnice, dok je jedan krak vodio do parkirališta ispod FET-a.
Bader je ispričao i priču o poznatom ugarskom kralju Salamonu, koji se u tijeku rata za prijestolje najprije povukao u Sv. Petar u Šumi, a potom u samostan sv. Mihovila gdje je 1089. godine umro. Ulazna vrata samostana, koji se nalazio na području bolnice, prenesena su i zazidana u pulsku katedralu.
I kada smo već kod povijesti, moguće da je Gregovicu, odnosno ovaj samostan i njegov groblje, posjetio i sam Dante Alighieri koji je boravio na ovom brežuljku pa spomenuo Pulu u devetom krugu Pakla.
Mjesni odbor Gregovica obuhvaća područja gradskih četvrti Pragrande, Sveti Mihovil, Bolnica i Gregovica smješteno na površini od 1.408.490 m2 na kojem, prema služnenim statistikama, živi 2.680 stanovnika.
Nastupaju najznačajniji i prvi diplomirani pulski orguljaš Eduard Kancelar, kojeg šira javnost poznaje kao klavijaturistu iz prve postave Atomskog skloništa i flautistica i skladateljica Anja Rubil
Pulska prometna policija je 12. prosinca oko 10.45 sati u Ulici Rimske Centurijacije u Puli zaustavila 59-godišnjaka koji je upravljao automobilom, pulske registracijske oznake, unatoč izrečenoj zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od četiri mjeseca
Policijski službenici su 12. prosinca oko 13 sati u Puli uhitili 49-godišnjaka zbog sumnje da se bavi preprodajom droge. Muškarac je kod sebe imao dvije vrećice s ukupno 7.1 gram amfetamina. Policija je obavila pretragu njegovog stana, u kojem je pronađena vrećica s ukupno 913 grama amfetamina, 0.8 grama amfetamina pripremljenog za konzumaciju, 17 tableta MDMA, tri digitalne vage, mobitel, više stotina eura i pištolj Crvena zastava na kojem je bio izbrisan serijski broj
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
