LOCALHOST
Politika i društvo

emotivna ispovijest

(VIDEO) Puljanin Aleksej Orel: 'Zavukao sam se duboko u šumu i popio stotinjak tableta. Našli su me nakon dva dana'

Dvije godine od incidenta Orel je odlučio otvoriti dušu i progovoriti o svom pokušaju suicida u novoj epizodi videoserijala Reci!, Jutarnjeg lista. Projekt je osmislila i vodi ga iskusna novinarka Lada Novak Starčević, a iza kamere stoji mlada snimateljica Cropixa Vanesa Pandžić


 
1 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Dvije godine od incidenta Orel je odlučio otvoriti dušu i progovoriti o svom pokušaju suicida u novoj epizodi videoserijala Reci!, Jutarnjeg lista. Projekt je osmislila i vodi ga iskusna novinarka Lada Novak Starčević, a iza kamere stoji mlada snimateljica Cropixa Vanesa Pandžić

Cijela se Istra sjeća intenzivne potrage za Aleksejem Orelom, poznatim pulskim kulturnjakom i aktivistom.

Dvije godine od incidenta Orel je odlučio otvoriti dušu i progovoriti o svom pokušaju suicida u u novoj epizodi videoserijala Reci!, Jutarnjeg lista. Projekt je osmislila i vodi ga iskusna novinarka Lada Novak Starčević, a iza kamere stoji mlada snimateljica Cropixa Vanesa Pandžić.

Kako se navodi u uvodu videa u kolovozu 2023., na području bivše vojarne Svetica u Šišanu nedaleko od Pule Orel se provlačio kroz bodljikavi drač da bi ušao što dublje u šumu. Sjeo je, popio stotinjak tableta, alkohol i prerezao si zapešća skalpelom. Onesvijestio se.

Nakon dva dana intenzivne potrage njegovih najbližih, stotine volontera koji su došli iz cijele Istre, HGSS-a i dobrovoljnih vatrogasnih društava nađen je - čudom živ, ali u kritičnom stanju. Nakon deset dana inducirane kome probudio se.

Kad se probudio, ni trenutka nije požalio što je preživio.

Što Orel danas kaže i zašto je odlučio ispričati svoj slučaj pogledajte u videu.


Nastavite čitati

Pula
 

U Pulu stigli originali iz Galerije Uffizi, a prvi put izložen Usnuli Eros. Prof. dr. sc. Gudelj: "Po pulskom Slavoluku Sergijevaca nastali su spomenici u Veneciji i Napulju"

Iako Pula više nije imala političku i gospodarsku snagu kakvu je imala u antici, niti važnost koju je ponovo stekla u drugoj polovici 19. stoljeća kao ratna luka, njeni su antički spomenici u arhitektonskim krugovima imali izniman ugled.

"Pulski Slavoluk Sergijevaca postao je uzor za Porta Magna dell’Arsenale u Veneciji i za Porta Magna del Maschio Angioino u Napulju. To znači da oko 1400. godine dva velika talijanska grada imaju spomenike po uzoru na nju“, kazala je autorica, prof. dr. sc. Jasenka Gudelj

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.