Politika i društvo

NA ZATVORENOM DJELU SJEDNICE

Vlada predložila Borisa Vujčića za poziciju potpredsjednika Europske središnje banke

Podsjetimo, početkom lipnja 2027. ističe mandat Philipa Lanea, bivšeg guvernera središnje banke Irske, na mjestu potpredsjednika Europske središnje banke


 
2 min
HINA

Podsjetimo, početkom lipnja 2027. ističe mandat Philipa Lanea, bivšeg guvernera središnje banke Irske, na mjestu potpredsjednika Europske središnje banke

Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice predložila guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića za poziciju potpredsjednika Europske središnje banke (ESB), a ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade dao mu je punu podršku u kandidaturi.

"Na inicijativu Vujčića, Vlada je danas na zatvorenom dijelu sjednice predložila njegovu kandidaturu. Mislim da je to svojevrsno priznanje i osobno za Vujčića, ali isto tako i za politiku Vlade u suradnji s HNB-om, pogotovo ako govorimo o ulasku u eurozonu, dakle sve ono što je napravljeno u relativno kratkom roku. I sigurno bi bilo dobro, svojevrsna nagrada i priznanje, a rekao bih i podizanje ugleda Republike Hrvatske, da Vujčić u tome i uspije. Puna podrška", poručio je Habijan.

Podsjetimo, početkom lipnja 2027. ističe mandat Philipa Lanea, bivšeg guvernera središnje banke Irske, na mjestu potpredsjednika Europske središnje banke. 

Kako je potkraj studenoga u intervjuu za jedan njemački poslovni list Vujčić istaknuo, proces će uskoro službeno započeti, a onda je na vladama da nominiraju svoje kandidate.

"Ja sam zamjenik guvernera ili guverner već 25 godina. Svakako sam središnji bankar, u svim aspektima središnjeg bankarstva i želim ostati središnji bankar na ovaj ili onaj način", komentirao je za Boersen-Zeitung, dodavši i da je činjenica da srednjoistočna Europa nikada nije imala mjesto u odboru ESB-a. 


Nastavite čitati

Skoro svaki drugi učenik u Hrvatskoj počinje piti alkohol već s 13 godina

Podaci međunarodnog istraživanja ESPAD iz 2024. pokazuju da je alkohol barem jednom u životu konzumiralo oko 90 posto učenika, dok ih je 56 posto pilo u posljednjih 30 dana. Oko 42 posto 16-godišnjaka prakticiralo je ekscesivno pijenje u jednoj prigodi, što je značajno iznad europskog prosjeka od 30 posto. Kao najčešći motivi za pijenje navode se osobno zadovoljstvo i ugoda

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.