Politika i društvo

ZA PRVU POLOVICU GODINE

Zastupnički troškovi na korak do onih iz predepidemijske 2019. KOŠTAJU NAS 4,7 MILIJUNA KUNA BEZ PLAĆA

Najveći trošak, 134.000 kuna imao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati), predsjednik Odbora za europske poslove te Davor Ivo Stier (HDZ), predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju, 110. 000 kuna


 
3 min
HINA
FOTO: Sabor.hr

Najveći trošak, 134.000 kuna imao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati), predsjednik Odbora za europske poslove te Davor Ivo Stier (HDZ), predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju, 110. 000 kuna

Troškovi saborskih zastupnika, bez plaća, u prvoj polovici ove godine približili su se onima iz predepidemijske 2019. godine i iznosili su nešto više od 4, 7 milijuna kuna, dok su prije tri godine bili oko pet milijuna kuna.

Ublažavanje, a potom i ukidanje epidemioloških mjera uvedenih zbog koronavirusa, osjetilo se i na zastupničkim troškovima, pa su oni  u prvoj polovici ove godine bili za oko 700.000 kuna veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Više se trošilo za avion, hotele

Zastupnici su počeli više putovati na aktivnosti izvan Hrvatske, što se odrazilo i na troškove avionskih karata, hotela, dnevnica, ove je godine na njih potrošeno 394.000 kuna, odnosno 217.000, odnosno 110 tisuća kuna. Prošle godine avionske su karte plaćene samo 60.000 kuna, smještaj u hotelima 52. 500, a dnevnice 21.000 kuna.

Ostalih osam troškova uglavnom se kretalo u lanjskim okvirima.

I dalje prednjače troškovi korištenja osobnih automobila u službene svrhe za što je zastupnicima isplaćeno 1,9 milijuna kuna, sto tisuća kuna više nego lani, uz to, za cestarinu im je plaćeno 320.000 kuna.

Za zastupničke stanarine plaćeno je 1, 1 milijun kuna, približno kako i lani, za režije oko 150.000 kuna.

Zastupnici koji žive izvan Zagreba (dalje od 50 kilometara) imaju pravo na stanove za službene potrebe, a ako su oni popunjeni, mogu unajmiti garsonijeru i manji stan. Mogu unajmiti i veći, no prijeđu li im troškovi 2.500 i 500 kuna, koliko Sabor daje za mjesečni najam i režije, sami plaćaju razliku.

Za odvojeni život zastupnicima je u proljetnoj saborskoj sezoni  isplaćeno 476.000 kuna, otprilike kao i lani.

Iako skromno, zastupnici su ove godine više koristili javni prijevoz na koji su potrošili 29.000 kuna, 5.000 kuna više nego lani. Broj onih koji su se vozili autobusom, vlakom ili trajektom ove je godine 'narastao' na 17, lani ih je bilo samo devetero.

Najveće troškove imali Hajduković i Stier

Rekorder u korištenju javnog prijevoza je HDZ-ov Marko Pavić koji je za to potrošio čak 12.000 kuna.

S lanjskih 2.200 kuna ove je godine, na 24.000 kuna, narasla kategorija 'ostalo' koja uključuje trošak taxi prijevoza, plaćanje parkinga, vinjeta, putnog osiguranja te testiranje na koronavirus i prijevod PCR testova.  

Pojedinačno, najveće su troškove imali zastupnici koji vode ili su članovi odbora u čijem je djelokrugu međunarodna suradnja te oni koji žive najdalje od Zagreba.

Najveći trošak, 134.000 kuna imao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati), predsjednik Odbora za europske poslove te Davor Ivo Stier (HDZ), predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju, 110. 000 kuna.

Slijede ih Matko Kuzmanić (86.000 kuna), Nevenko Barbarić (HDZ, 80.000), Katica Glamuzina (Socijaldemokrati, 80.000), Božo Petrov (Most, 76.000 kuna), te Franko Vidović (Socijaldemokrati) i Radoje Vidović (HDZ) s troškovima od po 72.000 kuna.


Nastavite čitati

Ronjenje na dah: Vitomir Maričić najbolji na svijetu. Petar Klovar drugi

Ova nagrada posebna je po tome što objedinjava dvije vrlo različite grane ronjenja na dah, dubinu i bazen, pa su konkurirali u pravilu najsvestraniji, all round ronioci, vješti u svim disciplinama. Maričić i Klovar svjetski su prvaci u bazenskim i dubinskim disciplinama, pa nije čudno što je ovakva nagrada dopala njima u ruke. Maričić je pomaknuo nekoliko nacionalnih rekorda tijekom sezone 2025, a Klovar je uspješno podigao i jedan svjetski

Sanja Radolović (SDP) u Saboru: "Hrvatska oko 500 tisuća birača više nego što može imati punoljetnih osoba"

„U zemlji iz koje je u posljednjih desetak godina iselilo više od 300.000 ljudi i koja bilježi kontinuirani prirodni pad stanovništva, broj birača gotovo da ne pada. Građani s pravom pitaju – tko su ti ljudi? Jesu li to osobe koje su odselile, a nisu odjavile prebivalište? Administrativni zaostaci u brisanju umrlih? Dvostruke evidencije?“, poručila je Radolović  

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.