1aaaoptaaa
Politika i društvo

UZ SVJETSKI DAN PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Znate li da imate pravo od vlasti zatražiti informacije koji vas zanimaju? Evo što se i kako piše pulskoj vlasti

Jedno od temeljnih pravila ovog sustava je da podnositelj nije dužan obrazlagati zbog čega traži određenu informaciju. Pravo pripada svima pod jednakim uvjetima. Ako vas nešto zanima i želite prakticirati svoje pravo na dostupnost informacija, važno je znati da vaš upit ne mora biti kompliciran, formalan niti sastavljen pravničkim jezikom


 
6 min
Maja Jokanović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Jedno od temeljnih pravila ovog sustava je da podnositelj nije dužan obrazlagati zbog čega traži određenu informaciju. Pravo pripada svima pod jednakim uvjetima. Ako vas nešto zanima i želite prakticirati svoje pravo na dostupnost informacija, važno je znati da vaš upit ne mora biti kompliciran, formalan niti sastavljen pravničkim jezikom

U nizu tematskih dana koji se, što na državnoj, što na internacionalnoj razini, skoro svakodnevno obilježavaju, nekima će promaknuti današnji Međunarodni dan općeg prava na pristup informacijama koji je, iako sa svega šestogodišnjom tradicijom među mlađim tematskim danima, ipak posvećen nimalo zanemarivoj temi. Pitanje je ipak koliko je i sama tema, odnosno pravo na koje se ona odnosi, javnosti poznato.

S ciljem razvoja ljudskih prava i transparentnosti Opća skupština UN-a 2019. je godine donijela odluku o obilježavanju ovog dana kao godišnjeg podsjetnika na to da svaka osoba ima pravo tražiti i dobiti informacija od tijela javne vlasti, uz istovremenu obvezu tih tijela da informacije učine dostupnima. 

U vime obilježavanja ovog dana, odlučili smo provjeriti koliko se ovo pravo prakticira u najvećem istarskom gradu i pulsku gradsku upravu upitali  koliko zahtjeva za informacije dobivaju, tko pita i što.

Rekordna godina

Prema godišnjim izvješćima Grada Pula - Pola, doznajemo, 2019. godine zaprimljeno je 38 zahtjeva za pristup informacijama, 2020. godine 44, 2021. godine 32, 2022. godine 51, 2023. godine 64, 2024. godine 46, a 2025. godine 65 zahtjeva.

- Aktualna 2026. godina po intenzitetu je već nadmašila prethodne godine. Do 23. rujna u službenom Upisniku evidentirano je 80 zahtjeva i dopuna zahtjeva. Same brojke pritom ne pokazuju u potpunosti opseg postupanja. Jedan zahtjev može se odnositi na samo jedan postojeći dokument i biti riješen relativno jednostavno, dok drugi može sadržavati veći broj traženih informacija, odnositi se na višegodišnje razdoblje, obuhvaćati opsežnu dokumentaciju i zahtijevati koordinaciju nekoliko gradskih upravnih tijela, doznali smo od Odsjeka za informiranje, međunarodnu suradnju i protokol, kažu nam iz Služba Gradonačelnika i Gradskog vijeća Grada Pule.

Kada je riječ o sadržaju zahtjeva, gotovo sva područja rada Grada Pula - Pola mogu postati predmet interesa javnosti: od prostornog planiranja, gradnje i gradske imovine, preko ugovora, javne nabave i korištenja proračunskih sredstava, do prometa i parkiranja, pomorskog dobra, zelenila, komunalne infrastrukture, kulturnih projekata i javnih manifestacija. Informacije traže građani, novinari i mediji, udruge i građanske inicijative, odvjetnici, trgovačka društva i druge pravne osobe.

Svi imaju jednako pravo na informaciju

Jedno od temeljnih pravila ovog sustava je da podnositelj nije dužan obrazlagati zbog čega traži određenu informaciju. Pravo pripada svima pod jednakim uvjetima. Ako je iz zahtjeva moguće utvrditi koju postojeću informaciju osoba traži i ispunjene su zakonske pretpostavke, zahtjev se rješava sukladno Zakonu.

- Ipak, važna je razlika između prava na postojeću informaciju i zahtjeva da javna uprava stvori novu, pojašnjavaju iz Grada Pule: "Ako Grad raspolaže ugovorom, odlukom, računom, izvješćem, evidencijom ili drugim zapisom koji sadrži traženu informaciju, riječ je o postojećoj informaciji. Zakon, s druge strane, ne služi tome da tijelo javne vlasti za podnositelja izrađuje novu analizu, daje pravno tumačenje ili mišljenje, odgovara na hipotetska pitanja ili stvara novu informaciju koja do trenutka podnošenja zahtjeva nije postojala."

Igor Jovin

Hrvatska je prvi Zakon o pravu na pristup informacijama donijela 2003. godine. Ustavnim promjenama 2010. pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti postalo je ustavno zajamčeno pravo. Novi Zakon donesen je 2013. godine, kada je uspostavljen i Povjerenik za informiranje kao neovisno državno tijelo za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama.  Zanimljivo je i da isto pravo u različitim državama izgleda vrlo različito.

Kako izgleda proces ustupanja informacije?

Za podnositelja zahtjeva postupak najčešće počinje jednom porukom, dok unutar gradske uprave tada započinje postupak koji, posebno kod složenijih zahtjeva, može uključivati znatno više posla nego što je izvana vidljivo, objašnjavaju iz Grada Pule u kome je središnja točka sustava službenik za informiranje Igor Jovin, koji tu dužnost obavlja od siječnja 2025. godine.

- Uloga službenika za informiranje nije samo zaprimiti zahtjev i proslijediti ga nadležnom upravnom tijelu. Nakon zaprimanja potrebno je utvrditi što se zahtjevom traži i radi li se o zahtjevu u smislu Zakona, identificirati upravno tijelo ili više njih koji raspolažu informacijama, pribaviti očitovanja i postojeću dokumentaciju te provjeriti postoje li zakonska ograničenja pristupa. Ako dokumentacija sadrži osobne ili druge zakonom zaštićene podatke, potrebno je utvrditi što se može učiniti dostupnim, a što se mora zaštititi. U slučajevima u kojima Zakon to zahtijeva provodi se test razmjernosti i javnog interesa. Ako je samo dio informacije zaštićen, Zakon omogućuje pristup preostalom dijelu informacije, objašnjava Jovin.

Kako postaviti pitanje

- Tek nakon toga podnositelju se dostavlja informacija, izdaje zakonom propisana obavijest ili se donosi odgovarajuće rješenje. Kod jednostavnog zahtjeva cijeli postupak može biti kratak. Kod složenog predmeta službenik za informiranje postaje koordinator između više dijelova gradske uprave, a potrebno je prikupiti, pregledati i pravno ocijeniti veći broj dokumenata. Poslovi službenika za informiranje pritom su širi od samog rješavanja pojedinačnih zahtjeva. Obuhvaćaju koordinaciju redovitog objavljivanja informacija, unapređivanje načina njihove obrade i dostupnosti, pomoć podnositeljima, primjenu standarda savjetovanja s javnošću, koordinaciju otvorenih podataka i ponovne uporabe informacija, godišnje izvješćivanje te suradnju s povjerenikom za informiranje, dodaje.

Naravno, nije sve informacije potrebno tražiti putem upita - većina jedinica lokalne samouprave danas značajan dio informacija nudi i u sklopu proaktivnih objava na svojim mrežnim stranicama, pa se na njima tako mogu naći financijska izvješća, podaci iz javne nabave i s javnih savjetovanja, ali i zapisnici s važnih sjednica te važne odluke.

Ako vas nešto zanima i želite prakticirati svoje pravo na dostupnost informacija, važno je znati da vaš upit ne mora biti kompliciran, formalan niti sastavljen pravničkim jezikom.

- Potrebno je dovoljno jasno opisati informaciju koja se traži, navesti podatke o podnositelju koje Zakon zahtijeva te zahtjev dostaviti Gradu Pula – Pola na e-mail adresu pisarnice. Za uredan zahtjev zakonski rok za odlučivanje u pravilu iznosi 15 dana, a u slučajevima izričito propisanim Zakonom može se produžiti za dodatnih 15 dana, objasnio nam je Jovin.

Gradske odluke objavljuju se proaktivno

Za početak modernog prava na pristup informacijama obično se uzima Švedska i 1766. godina, kada je donesena Uredba o slobodi tiska kojom je, uz slobodu tiska, uspostavljeno i načelo javnosti službenih dokumenata. Više od dva i pol stoljeća kasnije pravo građana na pristup informacijama javne vlasti postalo je globalni standard.

Prema podacima UNESCO-a, 139 država članica Ujedinjenih naroda ima ustavna, zakonska ili druga pravna jamstva pristupa informacijama. UNESCO je 2015. godine 28. rujna proglasio Međunarodnim danom univerzalnog pristupa informacijama, a Opća skupština Ujedinjenih naroda priznala ga je kao međunarodni dan 2019. godine.

U Indiji su se razvila javna saslušanja poznata kao „Jan Sunwai“. Pred okupljenim stanovnicima čitali su se službeni podaci o javnim radovima i potrošenom novcu te uspoređivali sa stvarnim stanjem – primjerice, je li posao koji je plaćen javnim novcem doista izveden. U Meksiku postoji tradicija sajmova transparentnosti na kojima se na javnim prostorima okupljaju institucije i organizacije civilnog društva te građanima kroz radionice, savjetovanja i druge sadržaje približavaju pravo na informacije i načini njegova korištenja.

Norveška je otišla u digitalnom smjeru. Putem zajedničkog portala građani mogu pretraživati javne evidencije dokumenata i korespondencije brojnih tijela vlasti, pa ne moraju uvijek unaprijed znati koji dokument žele zatražiti. Zanimljiv je i Japan, u kojem je tijekom 2024. državnim tijelima podneseno više od 215 tisuća zahtjeva za pristup informacijama. Još je neobičnije da se gotovo dvije trećine svih zahtjeva odnosilo na samo jednu vrstu dokumentacije – evidencije povezane s upisima nekretnina.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.