Zašto je Grad Umag prodao gradsku parcelu po triput manjoj cijeni od one za koju je u isto vrijeme prodana susjedna? Zbog čega se natječaj prepravlja u korist novoosnovane zagrebačke tvrtke, nauštrb susjeda starosjedioca? Zbog čega se usred naselja obiteljskih kuća gradi višestambeni objekt? Tko od svega navedenog ostvaruje profit?
Zašto je Grad Umag prodao gradsku parcelu po triput manjoj cijeni od one za koju je u isto vrijeme prodana susjedna? Zbog čega se natječaj prepravlja u korist novoosnovane zagrebačke tvrtke, nauštrb susjeda starosjedioca? Zbog čega se usred naselja obiteljskih kuća gradi višestambeni objekt? Tko od svega navedenog ostvaruje profit?
Grad Umag i okolica nepresušno su vrelo nekretninskih špekulacija, sumnji u pogodovanja i raznorazna naštimavanja. Brojni su akteri koji djeluju u sivoj zoni, posluju na rubu zakona i često iskorištavaju jalovost represivnog aparata.
Evo najnovije umaške štorije iz spomenara Vilija Bassanesea. Zanimljivo, u epizodnoj ulozi pojavljuje se i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Priča počinje u prosincu prošle godine. Grad Umag raspisuje natječaj za prodaju čestice 2057 k.o. Umag. Parcela se nalazi u naselju Punta, uz samo more, prvi red do umaške marine. Zemljište je u građevinskoj zoni ali je parcela od 227 četvornih metara premala i ne ispunjava minimalne uvjete za gradnju. Cijena 29.425 eura ili 130 eura po metru.
Na natječaj za spomenutu parcelu stiže nekoliko ponuda koje se otvaraju 4. siječnja ove godine. Odmah nakon otvaranja - šok! Gradonačelnik Vili Bassanese poništava natječaj bez ikakvog obrazloženja. Ni danas, deset mjeseci kasnije, Bassanese nije želio javno objasniti zašto je poništio natječaj.
Za dublje razumijevanje razloga zbog kojih je natječaj na atraktivnoj parceli poništen potrebno je sagledati zemljišno-knjižni i geodetski kontekst.
Čestica 2057 godinama se nalazila se pored veće čestice 2059 koja je nekad imala 1.030 kvadrata. Ona je 2018. godine podijeljena na parcelu 2059/1 veličine 630 kvadrata, na kojoj se nalazi kuća s dvorištem i parcelu 2059/2 veličine 386 kvadrata. Kuća i zemljište desetljećima su (60 godina) u posjedu obitelji Milošević dok je novonastala parcela 2059/2 u vlasništvu, ni manje, ni više, Hrvatske narodne banke.
Pitate se, otkud HNB u nekretninskim poslovima na umaškoj Punti? Pokazalo se da je prednik aktualnih vlasnika iz obitelji Milošević radio u banci, dobio stan (u naravi kuću prizemnicu) kojeg je kasnije, prilikom promjene društvenog uređenja, otkupio.
No na okućnicu od 386 kvadrata oko obiteljske kuće Miloševića 2016. godine uknjižila se Hrvatska narodna banka. Na susjednih 227 kvadrata prema moru ranije se uknjižio Grad Umag.
Dakle, od 2018. na top lokaciji imamo tri parcele koje su na terenu zapravo jedna, zidom okružena, cjelina od nekih 1.300 metara.
U prosincu 2023. godine, točno u vrijeme pokretanja poništenog natječaja, u Zagrebu se osniva tvrtka Tradergrad u vlasništvu Hrvoja Kneževića i Ane Marije Krpić.
Poput Bassanesea, ni Hrvoje Knežević nije bio dostupan za objašnjenja oko podudaranja datuma osnivanja tvrtke i natječaja za parcelu, o visini iznosa koje je ponudio na prvom natječaju.
Ono što znamo sigurno je da su se na natječaj javili i drugi zainteresirani koji su uplatili jamčevinu i ponudili značajno veći iznos od početne cijene.
Hrvatska narodna banka u studenom 2023. godine je prvi put raspisala natječaj za prodaju svoje nekretnine na umaškoj Punti. Mjesec dana kasnije, u prosincu, donesena je odluka o izmjeni natječaja, a potom, u veljači 2024. i druga izmjena. Finalni natječaj raspisan je 20. ožujka ove godine.
Početna cijena za 386 kvadrata je 117.000 eura ili 303 eura za kvadratni metar.
Na natječaj se javila samo tvrtka Tradergrad koja je ponudila 280.000 eura, ili 725 eura za kvadrat. Koncem svibnja ove godine guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić donosi odluku o prodaji parcele tvrtki Tradergrad.
Na ovom mjestu postavlja se pitanje zbog čega neka tvrtka nudi 725 eura za kvadrat parcele na kojoj se zbog oblika i širine na većem dijelu ne može graditi?
Evo nekoliko momenata neophodnih za dublje razumijevanje ovog posla.
Iz parcelacijskog elaborata iz 2018. vidljivo je da je HNB-ova parcela nepravilnog oblika, odnosno da je građenje moguće tek na značajno manjoj površini od ukupne. Naime, dio parcele veličine oko 125 četvornih metra nalazi se pored susjedne obiteteljske kuće i na njemu se ne može graditi. Na ostalih 260 metara moguće je graditi ali tek nakon oduzimanja 4 metra sa svake strane. Može se slobodno reći da polovica od parcele veličine 386 kvadrata nije pogodna za gradnju.
Ove detalje navodimo želeći naglasiti da je evidentno kako samo isključivi vlasnik obje parcele, HNB-ove i susjedne u vlasništvu grada Umaga, njihovim kasnijim spajanjem može graditi object.
Na osnovu čega su iz tvrtke Tradergrad bili sigurni da će se njihova investicija od gotovo 300.000 eura u kupnju HNB-ove parcele isplatiti? Odnosno, na osnovu čega su bili sigurni da će pobijediti na prvotno poništenom natječaju Grada Umaga? Nažalost, vlasnici tvrtke nisu bili dostupni za odgovor, a na naše upite nisu odgovarali ni njihovi odvjetnici.
Nakon što je sredinom lipnja ove godine tvrtka Tradergrad potpisala ugovor s viceguvernerkom HNB-a Sandrom Švaljek, u igrokaz se vraća umaški gradonačelnik Vili Bassanese i početkom srpnja raspisuje novi natječaj za gradsku parcelu.
Natječaj se razlikuje od onog poništenog jer je u njega uneseno pravo prvokupa.
U prijevodu, na natječaju ne pobjeđuje onaj tko ponudi najvišu cijenu već pobjednika odlučuje novi vlasnik susjedne, nekad HNB-ove parcele. Preciznije, tvrtka Tradergrad, jer je Bassanese u natječaj ugradio opciju po kojoj, ako želi, susjed može platiti najvišu ponuđenu cijenu.
Zbog svega navedenog na novi se natječaj, sasvim logično, javila samo tvrtka Tradergrad. Početna cijena bila je 56.750 eura ili 250 eura za četvorni metar, odnosno dvostruko veće od cijene ponuđene na prvom natječaju. Iz Tradergrada ponudili su 60.000 eura i pobijedili.
Već na prvi pogled jasno je da je Boris Vujičić puno bolji trgovac od Vilija Bassanesea. On je svoj kvadrat prodao za 750 eura dok je umaški gradonačelnik gradsko vlasništvo prodao ciljanom kupcu za 250 eura.
Na terenu susreli smo Roberta Miloševića, vlasnika susjedne obiteljske kuće koji je za vrijeme našeg posjeta na krovu popravljao dimnjak.
-Poznato mi je da se na prvom natječaju javio kupac koji je ponudio značajno veću cijenu od početne. Zašto je natječaj poništen nije mi poznato. Koliko znam, taj ponuditelj nije dobio službeno obrazloženje poništenja, rekao nam je Milošević.
- Upoznao sam i novog vlasnika. Simpatičan čovjek. Na ovom uskom dijelu pored naše kuće planira izgraditi parkiralište za pet-šest vozila. Navodno se u ovoj mojoj đungli planira izgraditi 6 stanova. Nisam siguran da je to dobro na ovoj lokaciji ali prihvaćam to kao novu stvarnost, rekao nam je Milošević čija je kuća prizemnica, okružena poprilično starim stablima.
Iz Grada Umaga nisu željeli odgovarati na naše upite o pozadini poništenja i redifiniranja natječaja. Osnovno je pitanje zašto na prvom natječaju nije bilo prava prvokupa koje bi išlo u korist domaćih starosjedioca već je taj institut uveden kad su susjednu parcelu stekli zagrebački poduzetnici povezani se gradonačelnikovom intimusom.
Sutra među ostalim pišemo o mjeri Istarske županije o financijskom bonusu vjernosti poslodavcu u 2025. godini za zaposlenike u istarskim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, odnosno zbog čega je ta mjera izazvala nezadovoljstvo kod većeg dijela zaposlenika
Ovih 37 ljudi garancija su da će Istra nastaviti istim putem napretka i suradnje, poručio je Miletić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
