Na Brijunima se godišnje proizvede oko 18.000 kubika fekalija. Najveći dio se ispušta direktno u more, pored lokacije „dinosaura“. Tamo se nalazi otvoreni šaht u koji se prazni fonja. Cijev se nalazi na oko 50 metara od obale, na dubini od sedam metara. Cijela ta vala zna biti prepuna iskorištenih vlažnih maramica i fekalija. V.d.ravnatelja Marno Milotić u tome ne vidi problem: "Koji je vama cilj da o ovome pišete? Želite li nam otjerati goste?!"
Na Brijunima se godišnje proizvede oko 18.000 kubika fekalija. Najveći dio se ispušta direktno u more, pored lokacije „dinosaura“. Tamo se nalazi otvoreni šaht u koji se prazni fonja. Cijev se nalazi na oko 50 metara od obale, na dubini od sedam metara. Cijela ta vala zna biti prepuna iskorištenih vlažnih maramica i fekalija. V.d.ravnatelja Marno Milotić u tome ne vidi problem: "Koji je vama cilj da o ovome pišete? Želite li nam otjerati goste?!"
"Nacionalni park Brijuni područje je izrazite prirodne, kulturne i krajobrazne vrijednosti i izrazito je važno da se područjem upravlja na promišljen i održiv način. Javna ustanova Nacionalni park Brijuni odgovorna je za upravljanje ovim područjem tako da se posebna pažnja posvećuje održavanju ravnoteže između ciljeva očuvanja njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti s jedne strane i želja i potreba turizma s druge strane“.
Ovako se u službenim dokumentima Javne ustanove Nacionalnog parka Brijuni opisuje kako voditi računa o zaštićenom području od državnog značaja.
Iako se u raznim dokumentima i projektima spominju ekološka mreža, “održivi razvoj“ i „zaštita prirode“, poražavajuće je da Nacionalni park nema riješen kanalizacijski sustav.
Kao što smo ranije pisali, otočje Brijuni u svom Planu upravljanja navodi "da se sirove otpadne vode pojedinih građevina ili grupe građevina, evakuiraju najkraćim putem prema moru te se ispuštaju obalnim ispustima u more bez prethodnog pročišćavanja".
Iz uprave parka tvrde da hoteli imaju taložnice, a nekoliko objekata ima svoje septičke jame koje se redovito prazne preko tvrtke Pragrande. Međutim, to nije istina.
Istražujući gdje zapravo odlaze fekalije nakon pražnjena septičkih jama, došli smo do zastrašujućih saznanja. Prema riječima naših sugovornika, dobro upućenih u ovu problematiku, na otočju Brijuni se već godinama na mnogobrojnim lokacijama fekalije ispuštaju direktno u more!
"Najkritičnije je na predjelu takozvanog Rta Barban gdje kamioni ovlašteni za pražnjenje fekalija na otočju, zbog težine ne mogu fonju prevesti trajektom na obalu, već dio ispuštaju direktno u more", tvrde naši sugovornici.
- Trajekt Supin ne može prevoziti kamion pun fekalija zbog prevelike težine. Zbog toga kamioni ovlaštene tvrtke fekalije prazne na lokaciji Rt Barban. To se čini kroz cijev na koju se kamion priključi i koja vodi direktno u more. Činjenica je da na toj lokaciji nema kupača, ali je strašno da se ovo i dalje događa u jednom nacionalnom prirode i zaštićenom području, kaže nam naš sugovornik i dodaje:
- Trajekt Supin ima ograničenu nosivost, a kada je kamion pun fekalija, to prekoračuje njegovu dopuštenu nosivost. Do lokacije gdje se vrši ispust, može se doći jedino uz more pored lokcije „dinosaura“. Taj dio je ograđen žicom. Tamo se nalazi otvoreni šaht u koji se prazni fonja. Cijev se nalazi na oko 50 metara od obale na dubini od sedam metara. Cijela ta vala zna biti prepuna iskorištenih vlažnih maramica i fekalija, priča naš izvor (podaci poznati redakciji).
Kaže da su u fekalijama tijekom proteklih sezona znale „zaplivati" i vile Lovorka i Dubravka u kojima u odsjedali ekskluzivni gosti.
Očito je tema o sustavu kanalizacije otvorila Pandorinu kutiju, jer o ovoj se problematici već godinama potiho priča, a malo piše.
Drugi izvor s kojim smo razgovarali na ovu temu tvrdi da nisu točne informacije koje je ranije za Istra24 dao v. d. ravnatelja JU Nacionalni park Brijuni Marno Milotić. Konkretno, naš sugovornik tvrdi da nije točno da svi objekti imaju septički jamu ili taložnicu.
Prema njegovim tvrdnjama, objekti Jurina i Franina imaju direktan ispust u more, a ista je stvar, tvrdi i s objektom WC-a na safariju. Spominje i zgradu uprave te WC kod golfa koji također imaju direktan ispust u more.
- Isto je i s hotelima Neptun i Istra koji imaju ispust u more i taložnicu, hotel Karmen ima direktan ispust u more... Ono najgore je da se u objektima Školjka i Magnolija cijevi preusmjeravaju u malu septičku, gdje se nalaze pumpe drobilice i tako samljeveni sadržaj cijevima izlazi u otvoreno more 20 metara od obale, odmah iza lukobrana. Zbog toga na rivi u Nacionalnom parku zna jako smrdjeti, jer se te fekalije vraćaju u luku. I ono što je najbitnije, sve septičke koje firma Pragrande prazni sa svojim kamionom, ne odvoze se s otoka, već se prazne na drugoj strani otoka u jedan šaht koji opet ima direktni ispust u more i to u području koji zovemo Barban. Nalazi se odmah ispod safarija i zaključan je metalnim vratima, potvrđuje nam raniju priču naš drugi sugovornik.
Sve ove navode do kojih smo došli, uz konkretna pitanja, provjerili smo s direktorom Marnom Milotićem. Ni u jednom svom odgovoru, Uprava nije demantirala upite vezane uz ispuste u more te su svu odgovornost prebacili na gradsku tvrtku Pragrande.
- Kako smo vam već i ranije odgovorili, infrastruktura je građena početkom 1900-tih godina. Kao i u većini istarskih i hrvatskih priobalnih gradova, rekonstrukcije i dogradnje rađene su od 50-tih do 80-tih godina. Svi objekti imaju neki od oblika tada prihvatljivih rješenja kanalizacijske mreže, odnosno septičke jame i taložnice s uobičajenim preljevom u slučaju premašaja kapaciteta, što se u Javnoj ustanovi ne događa, s obzirom na to da se redovito prazne u skladu sa Zakonom od ovlaštene tvrtke Pragrande Pula, rutinski navode iz Javne ustanove.
Naglašavaju da se "taj materijal zbrinjava i odnosi izvan granica parka, što je obveza i nadležnost tvrtke koja je unajmljena i ovlaštena za takve radnje".
- Također, kao što smo već odgovorili, radi se intenzivno na modernizaciji i rješavanju dokumentacije za izgradnju novog modernijeg sustava koji će predvidjeti sabiranje svih otpadnih voda u jedan centralni pročistač trećeg stupnja pročišćavanja. Javna ustanova, s obzirom na kompleksnost dokumentacije i intenzivan zahvat koji to obuhvaća, zadovoljna je napretkom koji se postiže u rješavanju tog pitanja od strane tvrtke Pragrande Pula koja je i nadležna za rješavanje tog pitanja, glasi odgovor iz Nacionalnog parka.
U telefonskom razgovoru željeli smo ipak čuti nešto konkretnija pojašnjenja ravnatelja Milotića.
On pak uporno tvrdi da Javna ustanova nema ništa s načinom pražnjenja septičkih jama, dodajući da je za to odgovoran Pragrande.
Milotić nam je tijekom razgovora čak spočitnuo zašto se uopće bavimo ovom temom, sugerirajući, da ako želimo nešto promijeniti, bolje bi nam bilo da pišemo o problemima energetske obnove, spominjući pritom HEP.
- Ja stvarno ne znam koji je vama cilj da o ovom pišete u tijeku turističke sezone? Zar vam je cilj da nam otjerate goste? Evo, molim vas da mi odgovorite na to pitanje, poručio je ravnatelj Milotić, rekavši da su nam na ovu temu već sve odgovorili.
- Mi nismo tvrtka koja se bavi kopanjem i pražnjenjem kanalizacijskog sustava. Nismo mi iznimka, većina nacionalnih parkova ima zastarjeli sustav i svima nam je u interesu da se to riješi. Tako je i na Telašćici, Kornatima, Mljetu. To su problemi koji se vuku odavno. Fekalije se ne izlijevaju u more. Objekti imaju šahtove koji se redovito čiste. Ovo što vi pitate, problem je koji postoji od Savudrije do Umaga, nismo mi izuzetak, rekao je Milotić.
Pitanja smo proslijedili i poduzeću Pragrande. Direktor Kristijan Benčić na toj je funkciji naslijedio Igora Starog koji je to poduzeće vodio dugi niz godina.
U telefonskom razgovoru, Benčić koji je na funkciju stupio u ožujku ove godine, priznaje je da je ostao zatečen nekim saznanjima nakon naših upita.
- No, ono što već sada mogu reći i obećati je da više nijedan kamion neće odlaziti s otoka na pola pun, ako je to tako bilo. Otići su na otok i provjeriti sve ovo što ste naveli u pitanjima. Činjenica je da je jedino rješenje da se na lokaciji izgradi pročistač trećeg stupnja, sve ostalo nema smisla. Treba mi malo vremena da sve provjerim i onda ću vam službeno odgovoriti na sve upite, kaže Benčić.
U Izvješću o ostvarivanju Plana upravljanja za 2021. godinu Javne ustanove Nacionalni park Brijuni spominje se i "održavanje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda". U tom se izvješću samo kratko, doslovno u jednoj rečenici opisuje kako se taj sustav održava.
Citiramo: „Sustav se održava - ispusti u more i septičke jame". Tvrtka Pragrande je navedena kao služba održavanja i prijevoza.
Za središnju zonu Velikog Brijuna procijenjena je godišnja količina sanitarnih otpadnih voda od cca 17.400 kubika. Odgovor na pitanje koliko od toga se ispušta u more još čekamo.
Ove godine na otočju Brijuni očekuje se dolazak oko 222.350 posjetitelja koji bi trebali ostvariti oko 43.800 noćenja. Svi koji dođu koriste sanitarne čvorove. Može li postojeći sustav izdržati toliki broj gostiju, pitanje je na koje nema pravog odgovora?
Uprava u ovoj godini planira još veći broj gostiju uvođenjem novih izleta i posebnih programa na objektima u okviru projekta "Novo ruho Brijuna".
Druga strana medalje svakako je ogroman novac koji Javna ustanova čiji je osnivač država, troši na promociju, oglašavanje, marketing, stručna usavršavanja, sajmove, reprezentaciju, intelektualne usluge...
Ove godine Brijuni planiraju prihod od 70,2 milijuna kuna, dok rashodi iznose oko 63,5 milijuna kuna. Prema javno dostupnim podacima, u Javnoj ustanovi zaposleno je 265 djelatnika, od čega 82 sezonaca. Na bruto plaće zaposlenika planiran je iznos od 20,1 milijuna kuna.
U financijskom planu za 2022. godinu planira se i trošak za „intelektualne i osobne“ usluge u iznosu od vrtoglavih 3,3 milijuna kuna.
Foto: JU Nacionalni park Brijuni
Trošak za usluge promidžbe i informiranja planiran je u iznosu od 800 tisuća kuna „s ciljem bolje prezentacije izletničke i hotelijerske ponude na domaćem i inozemnom tržištu“.
Što se marketinga tiče, Brijuni provode kampanje, "proljeće", "ljeto", "jesen" i svaka je procijenjena na 95 tisuća kuna.
Samo na on-line oglašavanje i objavu promotivnih članaka na portalima planiraju iznos od 80 tisuća kuna, dok ostale intelektualne usluge, u što spadaju autorski ugovori, koštaju 80 tisuća kuna.
Tu su i intelektualne usluge savjetovanja u prodaji za što je u financijskom planu naveden iznos od 199 tisuća kuna. Nove fotografije ustanovu bi ove godine trebale koštati 50 tisuća kuna, baš kao i usluge prijevoda, dok su grafičke - procijenjene na 86 tisuća kuna.
Zanimljivi su i iznosi reprezentacije. Iako je u zadnjim izmjenama u Registru nabave za tu stavku naveden iznos od 92 tisuće kuna, u ovogodišnjem Financijskom planu za te je troškove predviđeno 200 tisuća kuna.
Nalazimo i stavku „poklon gostima“ u vrijednosti od 50 tisuća kuna, dok se na vanjske usluge prodaje hotelskog smještaja u registru nabave navodi trošak od 500 tisuća kuna. Samo na naknade članovima povjerenstava i izvršnih tijela potrebno je osigurati 100 tisuća kuna. Spomenimo i planiranu nabavku „osobnog automobila“ u vrijednosti od 240 tisuća kuna.
S druge strane, za pražnjenje septičkih jama, Javna Ustanova ove godine planira iznos od 60 tisuća kuna, dok za analizu vode za piće, mora i otpadnih voda imaju rezervirano 32 tisuće kuna.
Za kraj, treba spomenuti i najznačajnije planirane aktivnosti koje Javna ustanova navodi u ovoj godini. Dakako, rješavanje kanalizacijskog sustava nije navedeno kao prioritet.
Zato se spominje završetak projekta „Novo ruho Brijuna“ koj je startao još 2014. godine i službeno je okončan 2020. godine. Tu su i radovi na topničkoj bateriji, obnova hotela Neptun, te provođenje aktivnosti za očuvanje plemenite periske u sjevernom dijelu Jadranskog mora…
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
