Bujaju vile oko tornja u Krasici, investira hrvatska gospodarska elita

Definitivno se mijenja vizura sela Krasica. Pored prepoznatljivog zvonika rastu četiri velebne vile s fantastičnim pogledom.

Investitor je Holger Peter Stupar, hrvatsko austrijski bankar s 20 godina karijere u Erste banci, potom i u Sberbank-u. Specijalist za nekretninska ulaganja, Stupar je veliki komad zemlje kupio od lokalne obitelji Pregara.

U sudskom registru vidljivo je i da je Holger Peter Stupar prokurist nekoliko tvrtki s prefiksom Mudita o kojima smo u više navrata pisali. Vlasnici razvijaju projekte u obližnjim Gornjim Mužolinima, te na top lokacijama u Bujama, Štroligariji i Serbanima, koje su kupili za ukupno pet milijuna eura i na njima planiraju izgraditi turističke kapacitete vrijedne 50 milijuna eura.

Stuparu se Krasica očito jako svidjela jer je u anketi jednog poslovnog časopisa na pitanje što će raditi za 20 godina odgovorio: „ uzgajati masline u Istri i kuhati za obitelj, prijatelje i goste”.

Što se tiče kuhanja, iznad čuvenog crkvenog tornja u Krasici nalazi se vrhunski restoran Stara škola koji vodi poznata chefica Priska Thuring. Restoran je dio široke luksuzne ponude koju nudi Vinarija Clai.

Restoran ima jedan od najjačih pogleda, kroz toranj pa u more, a znalci kažu da je trenutno među boljima u Hrvatskoj. Inače, čitava Bujština prepuna je vrhunskih restorana.

Oko Stare Škole nekoliko je vila među kojima i ona zagrebačke obitelji Leko (Ivan je sin poznatog hrvatskog hotelijera Anđelka Leke) koji u Istri razvijaju vinski brand Bastijan. Petra Leko je kuću iznad Stare škole kupila prije dvije godine od IDS-ovog novigradskog gradonačelnika Antea Miloša za 650.000 eura. Čini se da je, osim u politici, Anteo izrazito uspješan i u privatnom biznisu.

S lijeve strane restorana Stara Škola u daljini se ističe vila riječkog arhitekta Siniše Zdjelara koji je trenutno poznat po tome što projektira novi izgled stadiona Kantride i kontroverznih okolnih nebodera. Zdjelar i njegov ured vrlo su aktivni i u Istri gdje, primjerice, rade na projektu u Fažani Aleksandra Džombića vrijednom 150 milijuna eura na području bivših tvornica Badel i Istarske tvornice stakla.

U svojim medijskim istupima Siniša Zdjelar smatra da bi Istra trebala funkcionirati poput jednog megalopolisa.

-To je moje poimanje Istre, kao jedne male regije na karti Europe koju se može zadržati autohtonom bez razvoja velikih središta. Primjerice, Poreč urbanistički buja, u desetak godina duplo je narastao broj stanovnika, množe se škole, vrtići, doseljava mnogo mladog stanovništva, što je jako pozitivno u kontekstu cijele Hrvatske i Europe gdje je natalitet vrlo nizak. No, s druge strane, stvara se jedan centar, što osobno mislim da nije najbolje za regiju. Istru bi trebalo decentralizirati i formirati je kao megalopolis. Administrativni dio bi recimo trebao ostati u Puli, zabavni u Poreču, kulturni u Rovinju, gastronomski dio u unutrašnjosti Istre, smatra Zdjelar.

Dok čekamo daljnje detalje oko razvoja istrijanskog megalopolisa, na Bujštini je već sada izvjesno da dolazi do megalomanske izgradnje, vila i apartmana koje grade pretežno strani investitori. U Krasici je već vidljiv austrijski KundK štih.