Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona priopćio je kako je dvojici predsjednika predložio summit o "sigurnosti i strateškoj stabilnosti u Europi"
Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona priopćio je kako je dvojici predsjednika predložio summit o "sigurnosti i strateškoj stabilnosti u Europi"
Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin načelno su pristali na summit o Ukrajini na prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao mogući put izlaska iz krize oko Ukrajine, objavljeno je u ponedjeljak rano ujutro.
Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona priopćio je kako je dvojici predsjednika predložio summit o "sigurnosti i strateškoj stabilnosti u Europi".
Bijela kuća je u priopćenju navela kako je Biden načelno prihvatio sastanak ali samo ako ne dođe do invazije. "Uvijek smo spremni za diplomaciju. Također smo spremni nametnuti brze i teške posljedice ako bi Rusija umjesto toga izabrala rat", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
Reakcija Kremlja u ponedjeljak rano ujutro još nije stigla.
Do dogovora o summitu je došlo nakon brojnih telefonskih razgovora između Macrona, Bidena, Putina i britanskog čelnika Borisa Johnsona. Detalji summita još nisu poznati, a Macronov ured i Bijela kuća priopćili su da će njegov sadržaj razraditi američki državni tajnik Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom njihovog predstojećeg sastanka planiranog za 24. veljače.
Vijest o summitu dolazi nakon tjedan dana pojačanih napetosti potaknutih gomilanjem ruske vojske uz ukrajinsku granicu. Ruske snage raspoređuju se od kraja prošle godine za što zapadne zemlje tvrde da je uvod u invaziju.
Živci su se dodatno popustili kada je bjelorusko ministarstvo obrane objavilo da će Rusija produžiti vojne vježbe u Bjelorusiji koje su trebale završiti u nedjelju. Činilo se da satelitske slike pokazuju nova raspoređivanja ruskog naoružanja i trupa u blizini Ukrajine.
Ova balkanska zemlja ovisi o ruskom plinu. Ruski Gazprom Neft i Gazprom posjeduju 50, odnosno 6,15 posto NIS-a. Država posjeduje 29,87 posto dok mali dioničari drže preostale dionice
Njemačka ima oko milijun Sirijaca od kojih je većina stigla nakon izbijanja građanskog rata 2011., a posebice tijekom "migrantske krize" 2015
Želja mu je u suprotnosti s većinskim stavom Republikanske stranke koja je 2022. pokrenula prijedlog zakona da ono postane trajno
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
