Budući da se Zemlja već globalno zagrijala za 1,1 Celzijev stupanj, stručnjaci predviđaju da bi planet na kojemu živimo mogao dosegnuti prag od 1,5 Celzijeva stupnja u roku od samo dva desetljeća
Budući da se Zemlja već globalno zagrijala za 1,1 Celzijev stupanj, stručnjaci predviđaju da bi planet na kojemu živimo mogao dosegnuti prag od 1,5 Celzijeva stupnja u roku od samo dva desetljeća
Proizvodnja hrane na našem planetu je upitna i zabrinjava. Gotovo trećina usjeva i pašnjaka u svijetu bit će neprikladna za proizvodnju hrane do kraja ovog stoljeća ako se učinak stakleničkih plinova koji zagrijavaju Zemljinu površinu i donje slojeva atmosfere selektivnim propuštanjem zračenja oštro ne suzbije, jedan je od zaključaka Međuvladina panela UN-a za klimatske promjene (IPCC).
Sve manje kvalitetnih usjeva za proizvodnju hrane i pomor stoke zbog posljedica ekstremnih vrućina samo su neki od katastrofalnih scenarija koji bi do 2050. mogli ugroziti prehrambeni sustav, s obzirom na zagrijavanje planeta na kojemu živiimo. Takav bi scenarij rezultirao višim cijenama te bi u opasnost od gladi doveo dodatnih 80 milijuna stanovnika.
"Ako nešto ne poduzmemo, budućnost nam izgleda mračno", rekla je Rachel Bezner Kerr, glavna autorica izvješća IPCC-a i znanstvenica koja se bavi globalnim razvojem na sveučilištu Cornell. Upozorava da "nijedna regija u svijetu neće biti pošteđena".
Farme
Znanstvenici kažu da bi se najgori učinci klimatskih promjena mogli početi primjećivati čim globalna temperatura poraste za više od 1,5 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Budući da se Zemlja već globalno zagrijala za 1,1 Celzijev stupanj, stručnjaci predviđaju da bi planet na kojemu živimo mogao dosegnuti prag od 1,5 Celzijeva stupnja u roku od samo dva desetljeća.
Izvješće UN-a objavljeno u ponedjeljak bavi se brojnim posljedicama klimatskih promjena, od većih gradova u kojima se neće moći živjeti do ugroženih ekonomija.
No u izvješću se posebno upozorava na proizvodnju hrane i opskrbu stanovništva hranom u relativno skoroj budućnosti.
Proizvodnja hrane na globalnoj razini i dalje je u porastu, ali ne raste tako brzo kao u prošlosti. U zadnjih 60 godina klimatske promjene već su obuzdale rast proizvodnje za oko 21 posto, stoji u izvješću, a istodobno potražnja za većom količinom hrane raste proporcionalno povećanju broja stanovnika.
Obilne kiše, previsoke temperature, lošija kvaliteta tla, porast broja štetnika, poput skakavaca i mani broj korisnih oprašivača (pčela) utjecat će na smanjenje zaliha žitarica. Očekuje se da će, uz svaki stupanj zagrijavanja prinosi kukuruza, riže i pšenice pasti za 10 do 25 posto.
Do 2100. farme bi se mogle suočiti s nedostatkom radne snage. Ako se ne obuzdaju klimatske promjene u nekim će regijama radnika nedostajati čak 250 dana godišnje.
Tropske i suptropske zemlje bi do 2100. godine mogle biti suočene s gubitkom do 22 milijarde dolara godišnje u resoru mliječne industrije i oko 38 milijarda dolara u resoru proizvodnje govedine jer će toplinski stres prorijediti stada, stoji u izvješću.
Pritom bi najviše stradala vruća i vlažna područja - Sahel (granična zona u Africi između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu). amazonski bazen i jugoistočna Azija.
"S obzirom na to da živim na Filipinima, vidim da tropski cikloni, poplave i suše rezultiraju ozbiljnim nedostatkom kvalitetne hrane na stolu", rekao je Rodel Lasco, jedan od autora IPCC-a. Ističe da su "najviše pogođeni najsiromašniji sektori društva".
Hrana iz mora
Utjecaj globalnog zatopljenja nije ograničen samo na kopnene dijelove. Toplinski valovi u obalnim područjima, zakiseljavanje oceana, slana voda koja prodire u slatkovodna područja i štetno cvjetanje algi uzimaju danak te uništavaju ribu i ostale stanovnike podmorja.
Na konzumaciju ribe u svijetu trenutačno otpada oko 17 posto globalne konzumacije mesa i predviđa se njezin porast. No globalni ribolovni prinosi pali su za 4,1 posto zbog klimatskih promjena između 1930. i 2010. godine, stoji u izvješću IPCC-a.
Neka područja, poput Sjevernog mora i područja oko Pirinejskog poluotoka bilježe gubitke i do 35 posto, a stručnjaci očekuju nastavak tog trenda s obzirom na globalni porast temperatura.
Adaptivni potencijal
S obzirom na smanjenje proizvodnje hrane, prehrana stanovništva globalno će postati veći problem.
"Kada upozoravamo vlade na ugroženost usjeva, one nas obično upućuju na 'tehnike zelene revolucije korištenja gnojiva, strojeva i velikih monokultura, koje mogu povećati proizvodnju", kaže Olivier De Schutter, supredsjedavajući Međunarodnog panela stručnjaka za održive prehrambene sustave, koji nije sudjelovao u izradi izvješća IPCC-a. Ističe da "to očigledno nije put napretka."
U izvješću se ističe da bi se mogle primijeniti poljoprivredne metode koje koegzistiraju s prirodom, što bi povećalo proizvodnju hrane.
Kao primjer se navodi agrošumarstvo - praksa sadnje usjeva među drvećem, ili u zajedničkim društvenim vrtovima.
Pozitivnu bi razliku učinilo i smanjeno konzumiranje mesnih i mliječnih proizvoda.
No ključno je obuzdati klimatske promjene, slažu se stručnjaci IPCC-a. "Nastavi li se naš planet zagrijavati i iznad 2 Celzijeva stupnja, kompromis će biti bolniji", upozorava Rodel Lasco
Po prvi puta u karijeri Anisimova će igrati u finalu nekog Grand Slam turnira, dok će Bjeloruskinja Sabaljenka i dalje morati čekati na ulazak u finale Wimbledona. Novi je ovo udarac za Sabaljenku na Grand Slam turnirima ove godine. Na Australian Openu je izgubila finale od Madison Keys, u Roland Garrosu finale od Coco Gauff, dok se u Wimbledonu od svega oprostila u polufinalu
Mlazni zrakoplovi NATO-ove misije za zračni nadzor nad Baltikom su poslani prema tom području, no opozvani su nakon što se objekt srušio na tlo na udaljenosti od otprilike jednog kilometra od granice, kazao je glasnogovornik vojske Gintautas Ciunis na tiskovnoj konferenciji. "Objekt sada ne predstavlja opasnost, no još ne znamo koja je bila njegova svrha", rekao je
"Put za nas je jasan: nastaviti podržavati Ukrajinu, a s druge strane održati ili čak povećati pritisak na Rusiju, prije svega kroz sankcije", rekla je talijanska premijerka Giorgia Meloni obraćajući se novinarima sa Zelenskim nakon otvaranja konferencije u Rimu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
