Irački dužnosnici upozoravaju da je kolijevka civilizacije u opasnosti zbog klimatskih promjena

Irački dužnosnici upozoravaju na potrebu da se spase i restauriraju spomenici kolijevke civilizacije, dok tisućama godina starim drevnim iračkim gradovima na jugu zemlje prijeti nestanak zbog erozije koju uzrokuju klimatske promjene.

Oštro i suho vrijeme utječe na povećanu slanost tla i oštećuje povijesne spomenike u ostacima gradova poput Ura, rodnoga mjesta biblijskog proroka Abrahama, kao i Babilona, ​​nekoć veličanstvene prijestolnice carstava.

Pješčane dine uzrokuju propadanje sjeverne strane veličanstvenog zigurata u Uru, golemoga terasasto-piramidalnog hrama koji je prije više od 4000 godina bio posvećen bogu Mjeseca, Nani. Ta drevna sumerska, babilonska i asirska građevina koja je služila kao vjersko i znanstveno središte, izgrađena je od opeke.

"Kombinacija vjetra i pješčanih dina rezultira erozijom sjevernih dijelova građevine", kaže Abdullah Nasrallah, arheolog Odjela za starine u pokrajini Dhi Qar, gdje se nalazi Ur.

Sol nagriza drevnu opeku od blata

Svetište, koje je UNESCO uvrstio na popis svjetske baštine i dalje je jedan od najbolje očuvanih primjera drevne mezopotamske arhitekture koji nudi uvid u vjerske prakse i svete rituale Sumerskog carstva u kojemu je raskošno živjela jedna od prvih svjetskih civilizacija.

"Dok se treći sloj zigurata već istrošio zbog vremenskih uvjeta i klimatskih promjena, sada erozija počinje negativno utjecati i na drugi sloj", rekao je Nasrallah.

Nedaleko od svetišta naslage soli nagrizaju cigle od blata Kraljevskoga groblja u Uru, koje je dvadesetih godina prošlog stoljeća otkrio britanski arheolog Sir Leonard Woolley, a sada im prijeti i opasnost od urušavanja.

"Ove naslage soli pojavile su se zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, što je rezultiralo uništenjem važnih dijelova groblja", rekao je dr. Kazem Hassoun, inspektor u odjelu za starine u Dhi Qaru.

"Na kraju će naslage prouzročiti potpuno urušavanje cigli od blata od kojih je groblje izgrađeno", upozorava Hassoun.

I Irak se, poput velikog dijela ostatka svijeta bori s porastom temperatura i dugim sušama koje su povećale razinu slanosti na jugu zemlje gdje se spajaju moćne rijeke Tigris i Eufrat dok teku prema Perzijskom zaljevu.

U opasnosti i arheološka nalazišta drevnog Babilona

Niže uz Eufrat u opasnosti su i arheološka nalazišta drevnog Babilona. Hitno im je potrebna obnova, ali je, kao i obično problem u nedostatku financijskih sredstava, rekao je Reutersu dr. Montaser al-Hasnawi, direktor u iračkome ministarstvu kulture i turizma.

Zemlja već desetljećima prolazi kroz brojne ratove koji su ugrozili njezine povijesne strukture - od rata s Iranom osamdesetih preko Zaljevskog rata početkom devedesetih, invazije koje su 2003. predvodile Sjedinjene Države, nakon čega su uslijedili pobunjeničko nasilje te uspon i pad Islamske države.

Najnoviji izazov za Irak predstavljaju klimatske promjene koje mijenjaju čitav ekosustav zemlje. Ne samo da ugrožavaju njezinu poljoprivrednu budućnost, već ugrožavaju i njezin povijesni otisak.

Visoka razina slanosti u Babilonu ugrožava materijale drevnih građevina na bazi gline na kojima su još uvijek vidljivi bogati crteži Sumerana.

Materijali su dobavljani izravno iz tla koje je u to vrijeme karakterizirala niža slanost. To ih je vjerojatno učinilo manje osjetljivima i na klimatske promjene, no neodgovarajući načini obnove u ranijim desetljećima načeli su i stare građevinske strukture, pojasnio je Hasnawi.

Dodaje da bi, zbog sve veće slanosti takvu manjkavu obnovu trebalo što hitnije popraviti i obaviti potrebne restauratorske radove.

Hasnawi ističe da je "problem saliniteta sve veći i kada su posrijedi površinske i podzemne vode", što će, po njegovu mišljenju u vrlo skoro vrijeme "rezultirati uništenjem brojnih manjih gradova koji se nalaze pod zemljom".