Klimatske promjene utječu i na obnovljive izvore energije

Klimatske promjene utječu i na obnovljive izvore energije. Projekcije o obnovljivim izvorima rađene prije deset ili 20 godina više nisu dovoljno dobre, piše u utorak Jutarnji list.

Stoga je nužno revalorizirati izvore energije za idućih 30-40 godina, upozorava geofizičar dr. Branko Grisogono, redoviti profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Obnovljivi izvori danas daju 15 posto svjetske energije, a prema nekim modelima, do 2040. godine mogli bi činiti gotovo trećinu svjetske energije.

"Većina obnovljivih izvora energije ovisi o klimatskim procesima, no prošle studije koje su se bavile utjecajem klimatskih promjena na opskrbu obnovljivom energijom usredotočile su se na određenu regiju ili tehnologiju", naveli su nizozemski znanstvenici i pod vodstvom dr. Davida Gernaata iz PBL nizozemske agencije za procjenu okoliša u studiji objavljenoj u časopisu Nature Climate Change.

Znanstvenici su zaključili da će utjecaj na obnovljive izvore energije biti veći što zagrijavanje bude veće. "Duga razdoblja tihih vjetrova ili suše ili smanjena predvidljivost vremenskih obrazaca mogu biti problematični za energetske sustave s visokim udjelom obnovljivih izvora energije u budućnosti", upozorili su nizozemski znanstvenici.

"Sada je pravo pitanje jesu li obnovljivi izvori energije dostatni za čovječanstvo već krajem ovog desetljeća, a da ne prijeđemo globalni rast od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Čini se da nisu. Primjerice, vjetroenergija neće dati dovoljno struje. Vjetar će u prosjeku više varirati, bit će manje konstantan u brzini, a to nije dobro. To će se događati kod ovakvih stagnacija strujanja s kakvima se sad suočavamo. Vjetroenergija na mnogim mjestima neće biti na razini kako je bila procijenjena prije deset ili 20 godina", rekao je Grisogono.

Upozorava i da će solarna energija ljeti biti manje efikasna. Kako raste temperatura, tako je i solarna energija manje izdašna. Ona je izdašnija na nižim temperaturama i što je veća razlika u temperaturama, veća je iskoristivost. Što je toplije, paneli su manje učinkoviti.

No, valja imati na umu da se paneli stalno usavršavaju, i to je svakako šansa za Hrvatsku i Mediteran, unatoč manjoj efikasnosti ljeti. Zašto Hrvatska ne koristi ni deset posto Sunčeve energije od one koju koristi Njemačka? Odgovornost za to ide od vlasti do tehničkih fakulteta koji nisu dovoljno forsirali takve ideje prema agencijama, nego su radili ono što su agencije od njih tražile, ustvrdio je Grisogono, piše novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež.