PANIKA ZBOG RATA: Uslijed izraelskih napada tisuće ljudi bježe iz Teherana

Stanovnici Teherana napuštaju glavni grad otkako je eskalirao sukob između Izraela i Irana pa očevici izvještavaju o velikim gužvama na izlaznim cestama.

Na benzinskim postajama redovi su se danas  bili dugi kilometrima, dok su druge ulice bile sablasno tihe, iako grad broji više od 15 milijuna stanovnika.

U subotu je ministar obrane Israel Katz izdao oštro upozorenje Iranu i vrhovnom vođi te zemlje ajatolahu Aliju Hamneiju da će "Teheran gorjeti" nastave li se iranski raketni napadi na izraelska civilna područja. Poslije je ipak ublažio retoriku. 

Mnogi Theranci, međutim, spakirali su samo najosnovnije potrepštine i pobjegli na istok zemlje, koji se još uvijek smatra relativno sigurnim.

Zapad zemlje, gdje se nalaze mnogi vojni objekti, pretrpio je brojne napade. 

Sjeverna područja na Kaspijskom jezeru, inače popularno odredište za odmor, mnogima je sada utočište.

Zadšad, 35-godišnji učitelj, jedan je od onih koji su s obitelji pobjegli u Rašt, grad u blizini mora.

Putovanje obično traje više od četiri sata, no sad im je trebalo više od jednog dana zakrčenim cestama koje vode izvan glavnog grada.

"Sad kad smo stigli, nije ništa bolje. Trgovine su krcate ljudima i nedostaje hrane", rekao je za dpa.

Cijene smještaja u takvim područjima naglo su porasle nakon početka neprijateljstava. Zadšad se boji dugog rata, zajedno sa svim nedaćama koje to nosi.

"Život u ovim uvjetima stvarno je težak", žali se učitelj.

Još jedna obitelj koja se sa sinom probija u Tursku također govori o visokim troškovima pronalaska sigurnosti.

„Posudio sam 5000 eura od prijatelja kako bismo mogli otputovati u Istanbul vidjeti našu kćer, u nadi da će se situacija malo smiriti“, rekao je otac, 60-godišnji radnik u medijima.

„Trenutačno čekamo da ceste budu malo praznije i razmišljamo o najboljem graničnom prijelazu za ulazak u Tursku.“

Nisu svi u mogućnosti napustiti zemlju. Jedan stanovnik Teherana htio je voziti prema Azerbajdžanu po savjetu svog brata iz Sjedinjenih Država, krenuvši u nedjelju sa svojom 82-godišnjom majkom.

„Ali zbog gustog prometa, nestašice benzina i slaba majčina zdravlja, morali smo se vratiti“, rekao je. „Sada čekamo bolje uvjete da pokušamo ponovno.“

Iranske javne ličnosti traže "kraj vojnih neprijateljstava" s Izraelom i žele da Islamska Republika zaustavi obogaćivanje uranija

Iranske javne ličnosti, uključujući dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi i Širin Ebadi, kao i filmske redatelje nagrađene u Cannesu, Džafara Panahija i Mohamada Rasulofa, pozvale su u ponedjeljak na "kraj vojnih neprijateljstava" između Izraela i Irana, kao i Islamsku Republiku da zaustavi obogaćivanje uranija.

"Kontinuirano obogaćivanje uranija i razorni rat između Islamske Republike i izraelskog režima ne služe ni interesima iranskog naroda ni interesima čovječanstva. Ovaj sukob ne samo da uništava infrastrukturu i odnosi civilne živote, već predstavlja ozbiljnu prijetnju samim temeljima ljudske civilizacije", napisali su zajedno s još troje članova iranskog civilnog društva u članku koji je objavio francuski dnevni list Le Monde.

"Mi, aktivisti iranskog civilnog društva i potpisnici ove izjave, zahtijevamo da Islamska Republika smjesta prekine obogaćivati uranij, zahtijevamo kraj vojnih neprijateljstava, kraj napada na vitalnu infrastrukturu i u Iranu i u Izraelu te kraj masakra civila u objema zemljama", dodaju.

„Obogaćivanje uranija ni na koji način nije stvar iranskog naroda. On se ne smije žrtvovati u ime nuklearnih i geopolitičkih ambicija autoritarnog režima. (...) Jedini vjerodostojan način za očuvanje ove zemlje i njezina naroda je ostavka sadašnjih čelnika i pokretanje mirnog procesa tranzicije prema istinskoj demokraciji“, smatraju.

Skupina potpisnika uključuje dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi (2023.) i Širin Ebadi (2003.), potom laureate Filmskog festivala u Cannesu Džafara Panahija (Zlatna palma 2025.)  i Mohamada Rasulofa (Posebna nagrada žirija (2024.); teologinju, pravnicu i aktivisticu za ženska prava Sedigeh Vasmagi; aktivisticu za ljudska prava Šahnaz Akmali; i odvjetnika za ljudska prava Abdolfataha Soltanija.

Od petka traju velike izraelske akcije  bombardiranja usmjerena na vojne baze, nuklearne lokacije i naseljena područja u Iranu.

U tim bombardiranjima poginulo je najmanje 224 ljudi, uključujući visoke vojne dužnosnike, nuklearne znanstvenike i civile, a više od 1000 ljudi ozlijeđeno je u Iranu, prema službenom izvješću iranskog ministarstva zdravstva.

Teheran je odgovorio salvama projektila i dronova koji su ubili najmanje 24 ljudi u Izraelu, prema uredu izraelskog premijera, od čega 11 u ponedjeljak.