Ispituje se novi proces provjere humanitarne pomoći koja bi stizala u Gazu putem graničnog prijelaza Kerem Šalom, no kamioni još ne dobivaju dozvole da prođu tim smjerom, rekao je u subotu dužnosnik UN-a i upozorio da je stanje očajno u enklavi gdje polovica stanovništva gladuje.
Pod novim sustavom kamioni će prvi puta stizati na taj granični prijelaz na granici Izraela, Gaze i Egipta iz Jordana, prije nego što će ući u Pojas iz prijelaza Rafe, smještenog oko 3 kilometara dalje, piše agencija Reuters.
No kamionima će se morati dopustiti ulazak izravno u Gazu putem Kerem Šaloma kako bi se ublažila sve gora humanitarna situacija u enklavi, rekao je Carl Skau, zamjenik direktora programa Ujedinjenih naroda za hranu.
Izrael je dosad odbacivao pozive UN-a i drugih da otvori taj prijelaz, no u četvrtak je signalizirao da bi Kerem Šalom uskoro mogao biti otvoren za provjeru humanitarnih pošiljki u Gazi.
Dosad su ograničene količine poslane iz Egipta putem prijelaza Rafah koji nije dovoljno opremljen da pregleda velike brojeve kamiona.
Kamioni se voze više od 40 kilometara južno do egipatske granice s Izraelom prije nego što se vraćaju u Rafu, što stvara kašnjenja i gužve.
Skau, koji je posjetio Gazu u petak, rekao je da je na prijelazu Kerem Šalom u pripremi proces provjere kamiona koji stižu iz Jordana.
„To je dobro i korisno jer će to prvi put omogućiti opskrbu iz Jordana. No potreban nam je taj ulaz jer će donijeti veliku promjenu”, rekao je.
„Ako bude otvoren, samo je pitanje koliko je toga dostupno i može biti primljeno na drugoj strani na uredan način, no taj kapacitet tada svakako neće biti problem”, dodao je.
Skau je naglasio kako su u Egiptu i Jordanu pripremljene zalihe za oko milijun ljudi u mjesec dana te da su „kamioni spremni”.
Situaciju u Gazi opisao je sve kaotičnijom jer stanovnici grabe štogod stignu na distribucijskim točkama te kamioni ne smiju usporavati na križanjima kako ih očajni stanovnici ne bi zaustavljali.
„Postavlja se pitanje koliko dugo se to može nastaviti jer je humanitarna operacija pred kolapsom”.
„Polovica stanovništva gladuje, devet od deset stanovnika ne jede svaki dan. Očito je da su potrebe ogromne”, upozorio je.