Rusija SAD-u: Ne napadajte Iran, blizu smo nuklearne katastrofe

Rusija odgovara Sjedinjene Države od napadanja Irana jer bi to radikalno destabiliziralo Bliski istok, rekao je u srijedu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, a Moskva procjenjuje da Izrael napadima riskira izazivanje nuklearne katastrofe.

Danas Trump nije htio reći hoće li napasti Iran, no ministar obrane Pete Hegseth je izjavio da je Američka vojska "spremna je izvršiti" svaku odluku predsjednika Trumpa u vezi rata i mira.

Rusija je u siječnju potpisala strateško partnerstvo s Iranom, a ima i odnose s Izraelom, iako rat Moskve u Ukrajini izraelskim vlastima zadaje brige. Ruska ponuda za posredovanje u izraelsko-iranskom sukobu nije prihvaćena.

Rjabkov je, govoreći na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, rekao za novinsku agenciju Interfax da Moskva poziva Washington da se suzdrži od izravnog uplitanja.

"Bio bi to korak koji bi radikalno destabilizirao čitavu situaciju", citirao je Interfax Rjabkova, kritizirajući takve "spekulativne opcije o kojima se samo nagađa".

Šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, Sergej Nariškin, rekao je da je situacija između Irana i Izraela sada kritična, a glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je da izraelski napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu znače da je svijet "milimetrima" od katastrofe.

„Gađaju se nuklearni objekti“, rekla je za Reuters, dodajući da je UN-ovo nadzorno tijelo za nuklearnu sigurnost već zabilježilo konkretnu štetu.

„Gdje je cijela svjetska zajednica? Gdje su svi ekolozi? Ne znam misle li da se nalaze daleko i da ih ovaj (radijacijski) val neće dosegnuti. Pa, neka pročitaju što se dogodilo u Fukushimi“, rekla je Zaharova, misleći na nesreću u japanskoj nuklearnoj elektrani 2011. godine.

U 20-godišnjem paktu o strateškom partnerstvu koji su u siječnju potpisali predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, Rusija se nije obvezala vojno pomoći Teheranu i nije obvezna to učiniti unatoč bliskim vojnim vezama zemalja.

Putin, koji je već izgubio važnog partnera na Bliskom istoku svrgavanjem sirijskog predsjednika Bašara al-Assada prošlog prosinca, razgovarao je s subotu telefonom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ponudio je usluge Moskve kao posrednika, za što je Trump rekao da je otvoren, da bi kasnije zatražio „bezuvjetnu predaju“ Irana.

Izvor upoznat s unutrašnjim raspravama u SAD-u rekao je da Trump i njegov tim razmatraju opcije, uključujući pridruživanje Izraelu u napadima na iranske nuklearne objekte.

Sergei Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da bi sukob, iako mu se Rusija protivi, mogao donijeti neke koristi Moskvi, uključujući više cijene nafte, veći apetit Kine za ruskom naftom zbog poteškoća u nabavi iranske nafte i preraspodjelu američkih vojnih resursa izvan Ukrajine.