U 90. GODINI
AUTORICA SPOMENIKA PARLOVU NA PULSKIM GIARDINIMA Umrla istaknuta kiparica Marija Ujević Galetović
Članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Marija Ujević Galetović, umrla je danas u Zagrebu, u 90. godini života * Bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva kojeg je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima * autorica više javnih skulptura, među ostalih spomenika Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, papi Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku te Mati Parlovu u Puli
Članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Marija Ujević Galetović, umrla je danas u Zagrebu, u 90. godini života * Bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva kojeg je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima * autorica više javnih skulptura, među ostalih spomenika Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, papi Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku te Mati Parlovu u Puli
Istaknuta hrvatska kiparica i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademkinja Marija Ujević Galetović, umrla je danas u Zagrebu, u 90. godini života, priopćeno je iz HAZU.
Jedan od njezinih zadnjih javnih radova bio je spomenik Mati Parlovu u Puli: "Lako je bilo napraviti boksača, staviti mu debele rukavice, pokazati mišiće, ali po meni to nije Parlov", rekla je tada i dodala: "za mene je on mnogo više od fizičke snage"
Akademkinja Marija Ujević Galetović bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva kojeg je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima.
Početkom 1960-ih približila se pop-artu i novoj figuraciji; pročišćavala je oblike i naglašavala izražajnost različitih materijala (alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij).
Portrete je oblikovala kao kiparske metafore oslonjene na prirodne oblike (Franz Kafka, 1979.), a u volumenima oštrih bridova i osebujne stilizacije bila je bliska kubizmu (A. G. Matoš, 1979.). Ritmičkim kontrastima svjetla i sjene postizala je ekspresivnost, a bojom metafizičko značenje kipa (Meta, 1979.).
U 1980-ima oblikovala je postmodernističke skulpture (Melanija, 1988.; Čizma, 1989.). U kasnijim radovima sintetizirala je svoja iskustva služeći se klasičnim i modernim asocijacijama (Trkač, 1995.; Mačka, 2009.).
Kiparica Ujević Galetović je autorica više javnih skulptura, među ostalih spomenika Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, papi Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku te Mati Parlovu u Puli.
S kiparom, akademikom Šimom Vulasom, autorica poprsja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali.
Među religioznim skulpturama Marije Ujević Galetović ističu se 'Uzašašće' u crkvi svetog Nikole u Rijeci, 'Sveti Franjo' u Visokom, kip svetog Pavla u njegovoj crkvi u Zagrebu, vratnice katedrale u Požegi, te 13. postaja Križnog puta u Mariji Bistrici (s Antom Orlićem).
Izlagala je na mnogim izložbama i dobila brojna priznanja, među kojima i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 2012., ističu iz HAZU-a
Marija Ujević Galetović rodila se 1933. u Zagrebu i kći će istaknutog hrvatskog leksikografa i publicista Mate Ujevića. Diplomirala je 1958. na Kiparskom odsjeku zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u klasi Frane Kršinića. Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu.
Od 1987. predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti i u više navrata bila pročelnica Kiparskog odsjeka. Za redovitu članicu HAZU izabrana je 1998. godine.