Samo četiri od 127 hrvatskih gradova - Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski - lani su imala veći broj rođene djece od broja preminulih, a hrvatsko stanovništvo se lani smanjilo za nešto više od 11.000 ljudi, piše danas Jutarnji list.
Državni zavod za statistiku i službeno je potvrdio da se lani rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina. Lani se rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istovremeno umrlo 56.979 osoba. Prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara.
Niti jedna županija nije imala veći broj rođenih nego preminulih, a u čak sedam županija broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku županiju, najstariju županiju, u kojoj je u 2022. vitalni indeks bio 40, što znači da je na svakih 100 umrlih osoba rođeno samo 40 djece.
Istra slijedi trend depopulacije: 2022., kada je novorođenih bilo 1527 (1657 2021.) a umrlo 2917 osoba (2784 u 2021. godini), Županija je izgubila 1.390 žitelja, a vitalni indeks (živorođeni na 100 rođenih) negativan je u svim istarskim gradovima i Općinamam, osim u Balama gdje lani rođena jedna osoba više od umrlih iste godine: Pula, s 390 novorođenih i 869 umrlih lani je izgubila 390 stanovnika, u Labinu ij he 95 manje, u Rovinju 90, U Umagu 80 a u Poreču 63 manje.
Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema ni jedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71.
Među županijama s indeksom manjim od 50, što znači da je umrlih bilo barem dvostruko više od rođenih, nalazi se i Primorsko-goranska županija, u kojoj je lani rođeno 1891 dijete, a umrlo je čak 4077 ljudi. Županijski centar, grad Rijeka, ima još lošije pokazatelje: broj umrlih gotovo je trostruko veći od broja rođenih.