Trenutno grupa broji oko 450 članova, a broj raste iz dana u dan. Najviše je Štinjanaca i onih koji su ovdje rođeni, međutim ima ovdje ljudi koji su na neke druge načine povezani s našim lijepim mjestom i vole ga na neki svoj način, veli naša sugovornica
Trenutno grupa broji oko 450 članova, a broj raste iz dana u dan. Najviše je Štinjanaca i onih koji su ovdje rođeni, međutim ima ovdje ljudi koji su na neke druge načine povezani s našim lijepim mjestom i vole ga na neki svoj način, veli naša sugovornica
Društvene mreže imaju i svoje dobre strane: spajaju ljude i čuvaju uspomene od zaborava.
Upravo je to cilj grupe "Štinjan - priče iz sela" - virtualnog mjesta za razmjenu sadržaja o ovom "selu", koja je u zadnje vrijeme iznimno popularna među Štinjancima i svima koji su uz njega vezani.
U njoj se dijele i čuvaju od zaborava stare fotografije mjesta, kada ono još nije bilo nagrđeno prekobrojnom izgradnjom, stare obiteljske fotografije, ali i prisjeća nekih Štinjanca kojih više nema, a bili su dobra duša mjesta, poput boema i umjetnika Drage Ribića bez kojeg, kako su konstatirali, "selo više nije isto".
Grupa djeluje i kao svojevrsna oglasna ploča mjesta te, osim uspomene, ima za cilj dijeliti sve korisne informacije koje se tiču Štinjanaca.
Administratorica grupe je mlada Anamarija Dedić. Rođena je u Zagrebu, ali je od rođenja ljeta provodila s obitelji u Štinjanu.
- Mogu reći da sam Štinjanka podrijetlom, budući da su mamini preci rođeni ovdje, a povezanost s ovim mjestom sam osjećala oduvijek. Još kao dijete sam znala da ću jednoga dana ovdje živjeti, a 2018. godine sam konačno preselila iz užurbanog Zagreba, pronašla posao, završila studij i osnovala obitelj.
Na pitanje kako je došla na ideju da otvori Facebook grupu navodi da je grupu kreirala u rujnu 2022. godine, nakon što sam se počela baviti nekim vlastitim istraživanjima.
- Konkretno je to tada bilo pretraživanje digitalne arhive starih hrvatskih i talijanskih novina s namjerom da pronađem bilo kakve tekstove i fotografije Štinjana iz 19. i 20. stoljeća i sve zajedno dokumentiram na jednom mjestu.
Prvotno se grupa zvala "Štinjan – priče iz povijesti", a kreirana je s namjerom da zajedno prikupimo stare fotografije i ispričamo priče o Štinjanu kakvog ga pamtimo i kako se nekada ovdje živjelo. Tada sam objavila jedan članak iz "Naše sloge" i nekoliko starih fotografija, međutim doseg je bio jako slab, a aktivnost članova gotovo nikakva, prisjeća se.
- Onda smo u ožujku ove godine imali akciju čišćenja otpada iz štinjanskih šuma u kojoj su željeli sudjelovati brojni Štinjanci, ali obavijest o akciji nisu imali prilike vidjeti nigdje. To me ponukalo da promijenim ime grupe u "Štinjan – priče iz sela" i da ona bude mjesto za razmjenu sadržaja i događaja – prošlih, sadašnjih i budućih.
Tada su se krenule nizati objave članova baš onako kako sam u originalu zamislila, veli Anamarija. U proteklih mjesec dana grupa je tako doživjela pravu renesansu i po pitanju broja članova i po pitanju učestalosti objava.
- Trenutno brojimo oko 450 članova, a broj raste iz dana u dan. Najviše je Štinjanaca i onih koji su ovdje rođeni, međutim ima ovdje ljudi koji su na neke druge načine povezani s našim lijepim mjestom i vole ga na neki svoj način, veli naša sugovornica.
(Štinjanci na Vilama, negdje početkom 80-tih. Stoje Igor Budisavljević, Dragan Perhat, Branko Ivanović, Zdravko Medančić, sjede Korado Frančula, Cvetko Praznik, Sandro Mezulić i Kiko Talijan)
(Mlade Štinjanke na moru u Kanaliću: Luisa Butković, Ružica Elezović, Jasminka Matijević, Adelina Mezulić i Lidia)
Anamarija dodaje da se sama tijekom studija posebno bavila razvojem Pule tijekom razdoblja Austro-Ugarske Monarhije pa je neke materijale pronašla i u literaturi koju je koristila za tadašnja istraživanja, a dio je preuzela iz dostupnih digitalnih arhiva.
Nešto materijala je i iz njezine vlastite arhive, poput obiteljskih fotografija, starih razglednica ili fotografija koje "ulovi u prolazu", a neke je uspjela pronaći u drugim grupama.
Anamarija DedićCilj grupe je prvenstveno da ostanemo povezani kroz virtualnu razmjenu sadržaja i događaja vezanih uz Štinjan. Mislim da su Štinjanci posebni po tome što su uvijek bili međusobno povezani u svemu – i mladi i stari zajedno
- Pored nekih modernih pravaca i ubrzanih promjena svjedočimo postepenom gubitku identiteta i promjeni izgleda cijelog mjesta i mišljenja sam da trebamo dokumentirati tko smo, gdje smo bili nekada i našu povijest spasiti od zaborava, veli ova mlada Štinjanka.
Na kraju, upitana koje su njoj osobno najzanimljivije objave i najvrijednije fotografije veli kako su po njezinom mišljenju stare obiteljske u kojima su sačuvani djelići nekih davno prošlih vremena - djeca i ljudi na ulicama starog, gotovo zaboravljenog Štinjana.
- Raduje me vidjeti moju ulicu u izdanju od prije 60-ak i više godina. Vjerujem da svaka obitelj ima pravu riznicu takvih fotografija i voljela bih da u skoroj budućnosti sve zajedno pretočimo u pravu izložbu, zaključuje Anamarija.
Jedna od fotografija koja je prizvala broje uspomene jest i ona "štinjanskog bunkera" - nekadašnjeg kultnog mjesta okupljanja mladih Štinjanaca.
Iz rasprave koja se razvila u grupi moglo se doznati da se jedne večeri ovdje okupilo više od 70 mladih Štinjanaca - točno 73!, a mnogi su se natjecali tko će s bunkera bolje skočiti.
Kako je napisala Štinjanka Karmen bunker je nekada bio legendarno mjesto:
"Znalo nas je biti jako puno tamo. Dane i dane smo provodili, kupali se i zabavljali, mogli smo fumat u miru da nas nidan ne vidi, a kad nam je nestalo vode za piti, ajde na noge u Štinjan, pa lipo nazad. Niš nan ni bilo teško".
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Ovaj spektakl donosi raznovrstan program koji će publici predstaviti tradicionalne plesove, glazbu i kostime iz različitih dijelova naše zemlje. Uz domaćina KUD "Uljanik" iz Pule nastupiti će i KUD "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana te KUD "Zvir" iz Jelenja koji će svojim izvedbama oživjeti bogatu folklornu baštinu
Prikazivanjem odabranih dokumentarnih filmova, Cinema Politica u Rojcu otvara dijalog te stvara prostor za raspravu o važnim i aktualnim društvenim i političkim temama kroz snagu filmske umjetnosti
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
