(FOTO) LUSKUZ NA DRAGONERI Vila rimskog viteza i pulskog gradonačelnika imala je 400 kvadrata stambenog prostora, uljaru i privatni mol

Kao da nas ne dijeli dvije tisuće godina, i stari su Rimljani voljeli luksuzne vile uz more, proizvodili fino maslinovo ulje, a jedina razlika između tadašnjih i današnjih luksuznih kuća za odmor jest da su Rimljani umjesto bazena preferirali kupelji.

Objedovali su u blagovaonici koju je krasio mozaik ukrašen likovima nosoroga i gazele, hladili se u natkrivenim dvorištima, šetali ograđenim vrtom, okruženim maslinicima, a pred vilom imali vlastiti mol s kojeg su izvozili amfore pune ulja...

Kako se živjelo u rimskim vilama na Dragoneri, a kakvih je na zapadnoj obali Istre bilo stotinjak, od čega su mnoge još neistražene, moglo se saznati na subotnjem vođenom obilasku koje je, za stotinjak posjetitelja, besplatno organizirao Arheološki muzej Istre i vodnjanska turistička zajednica.

Luksuzni kompleks uz more

Arheologinja Alka Starac, koja je ovdje 2003. i 2004. godine vodila istraživanja okupljene je vodila na kompleks takozvane Dragonere jug. Ovdje se, nažalost, samo u temeljima vide ostaci kompleksa rimske vile koja se nekada prostirala na čak 2.500 kvadrata.

Alka Starac

Pojasnila je da postoji i vila na lokaciji "Dragonera jug", no ova je vila, koja se nalazila na rt Grote, puno slabije očuvana. To se pripisuje utjecaju valova i mora  ali i tome da se istarska obala u zadnje dvije tisuće godina spustila od 40 do 120 centimetara, a na jugu od 80 do 100 centimetara. Obala je na ovom dijelu plitka, lokalitet blago pada i danas se ispod razine mora nalazi gotovo 80 posto ove, južnije vile. Vidljivi su tek ostali rimske uljare.

Obje su vile, kako se moglo čuti, izgrađene početkom Carstva, s tim da je sjeverna građena za cara Augusta, i život na njoj trajao je neprekinuto do 7. stoljeća.

Život u kontinuitetu od 800 godina

Južna je građena u doba Flavijevskih careva, odnosno 80-tih godina 1. stoljeća prije Krista i na njoj se život održao sve do početka 8. stoljeća, odnosno u kontinuitetu više od 800 godina. Naravno, obje su vile maritime kroz godine prošle puno građevinskih faza, nadogradnja...

- Južna vila imala je dvije velike faze izgradnje, a u prvoj, za flavijevskih careva, prostirala se na oko 2.200 kvadratnih metara. Njeno rezidencijalno krilo, za stanovanje, bilo je okrenuto moru.

U prvoj fazi izgradnje stambeni dio prostirao se na oko 400 kvadrata, na zapadnoj strani bili su smješteni pomoćni prostori, sa sjeverne cisterna koja je i dana danas dobro vidljiva, a bila je u neprekidnoj funkciji čak 800 godina.

Na istočnoj strani nalazi se termalni objekt, a imala je posebnu zgradu za proizvodnju maslinova ulja na obližnjem brdu, a uz kuću veliki ograđeni vrt, opisala je Starac dodajući da je ovo zapravo bila standardna rimska vila u Istri u ono doba.

Vlasnik pulski 'gradonačelnik'

Nažalost, danas ne znamo ime vlasnika, ali znamo da je bio pokopan na imanju, da mu se supruga zvala Perelija Grata, a on je bio ugledni građanin Pule. Imao je funkciju koja je ekvivalent današnjem gradonačelniku, a nju je obnašao u nekoliko navrata, čak u vrijeme popisa stanovništva što je bila izrazita čast. Imao je i vitešku titulu.

Rimska vodosprema

Govoreći o datiranju vile Starac je pojasnila da je u vodospremi pronađeno mnoštvo ugrađenih dijelova amfora koje su se proizvodile u Fažani i, budući da su imale žigove s imenima rimskih careve, bilo je lakše prema njima odrediti starost vile.

Vila na Dragoneri posebna je i jer je jedina vila na istočnoj obali Jadrana za koju se pouzdano zna da joj je vlasnik bio vitez. Osim mozaika u stambenom dijelu u nju ipak, na početku, nije bilo ugrađeno puno skupih materijala poput mramora. No ovdje su pronađeni značajni artefakti poput, primjerice, sunčanog sata što je rijetki nalaz i u cijelom Rimskom carstvu ih je tek stotinjak.

U kasnoantičkoj fazi, pojasnila je Starac, površina vile dodatno se povećala, ali i dobila na kvaliteti pa su u nju ugrađeni dodatni mozaici i mramorne ploče. Po svemu sudeći došlo je tada, nakon jednog od požara, i do promjene vlasnika.

Napuštena je uljara na brdu i sagrađena nova u zapadnom dijelu kuće. U to je vrijeme, rimski je senator i perfekt Cassiodoro, napisao da vile, zbog svoje raskoši i ljepote, izgledaju kao dva bisera.

Nasljednici dijele imanje

- Da je oko 5. stoljeća stigao novi vlasnik, koji vjerojatno nema veze s prijašnjom obitelji, govori činjenica da je kamen od grobnog spomenika bivšeg vlasnika upotrijebljen u gradnji nove uljare, a sagrađena je i kovačnica.

Prema nalazima vila je bila samodostatna; imala je svoje štale, uljare, ovdje se obrađivao i prodavao kamen i kameni proizvodi. Nakon toga kreće zapravo dekadencija luksuznog zdanja. Vila se dijeli na manje stambene objekte, vjerojatno među nasljednicima. Grade se još dvije uljare pa se po tome može zaključiti da ovdje žive tri obitelji.

- Veliki požar u 6. stoljeću okončao je život u ovoj vili. Preostali žitelj sele se na Brijune, u obližnji castrum, a ovdje izgleda ostaje tek nekolicina stanovnika. Našli smo i nekoliko grobova iz tog doba, ali i jedan kostur među ruševinama, pa moguće da se radi o posljednjem stanovniku kojeg nitko nije imao ni za pokopati, zaključuje Starac priču o ovom dijelu manje znane istarske povijesti.

Oživljena prošlost

Uz rimske ostatke posjetitelji su mogli su skeniranjem kodova vidjeti kako izgledaju neki od predmeta koji su ovdje pronađeni u 3D tehnici. Primjerice, sunčani sat, uljanicu s ručkom i lavom, zdjelicu.