Ne posustaje pulski "buvljak", točnije sajam rabljenih stvari ispred zgrade Društvenog centra Rojc s godinama.
Svake nedjelje već od ranog jutra, pa barem do nekih 11 sati, betonski je plato, kao i zelena površina uz Rojc, puna izlagača, a redovi parkiranih automobila koji jvataju slobodno "mjesto" uz ivičnjake okolnih ulica, protegnu se nerijetko i do Verude.
Ne zaustavljaju "buvljak kod Rojca" ni vrućine, ni hladnoće. Redovni posjetitelji će reći- koliko god puta došli, uvijek smo nešto našli. Ovo vrijedi, dakako, za one koji su na njemu da bi tražili "ulov". No, zadovoljni su uglavnom i oni koji ovdje dođu u nadi da će nešto prodati.
- Poneki se raspoloženi kupac uvijek pojavi i dopadne mu se nešto. Neki ugledaju iz daljine baš ono što odavno traže, drugi dođu razgledati posuđe, a odu kući s po deset knjiga. Nekima je zabavno i da samo razgledaju, kaže nam prodavač limenih lončića, nešto zidnih ukrasa i jedne kosilice za travu i dodaje: "Ovo nije samo mjesto za trgovinu. Tu se i kupuje i prodaje i razgleda - s dušom!".
Od solidnih kolekcija knjiga, razglednica, pa čak i ljubavnih pisama, preko uređaja koji pamte bolje dane, ali možda još nekome posluže, pa do ukrasnih klompa, lakiranih štikli, truba, trombona, goblena i lustera, svega ima kod Rojca. Od kurioziteta na koje smo u samo jedno nedjeljno jutro naišli, izdvajamo rijetko dostupnu "Kada je Bog otišao iz crkve" Fulvija Tomizze za svega jedan euro, te posebno izdanje njemačke Revije (Revue) od 16. studenog 1963, posvećeno atentatu na JF Kennedyija.
A dok je sezona, tu su i domaće paprike, pomidori i krumpir.
Uz gotovo zaboravljena dobacivanja i dobronamjerna podbadanja između trgovaca i povremeni odgovor kupcima "ako ti je skupo, ti nemoj kupovati", prolazi jutros tako još jedno šareno jutro ispred Rojca. Možda i prvo nakon nekoliko mjeseci u kome je vrućina bila - podnošljiva.