(FOTO/VIDEO) VRTLAR KRUNO PEKAS: "Ozelenite parkirališta. Ublažite te mrtve užarene zone i kanite se više asfalta! U gradovima sadite trajnice i čuvajte stabla. ISTRA IMA POTENCIJALA KOJE MORAMO ISKORISTITI"

Iza sve popularnijeg bloga "Vrtlar Kruno", koji iz Berlina donosi pregršt inovacija, savjeta iz sfere vrtlarstva, ali i općenito načina kako živjeti u skladu s prirodom u urbanim sredinama, skriva se "naše gore list" - Kruno Pekas, rođeni Zagrepčanin koji zadnjih godina živi u Istri, u Vrsaru.

Ovdje se planira i vratiti te u istarsku hortikulturu implementirati sve što je naučio u Njemačkoj.

Kruno je rođen u Zagrebu i tamo je proveo svoju mladost. Od malih je nogu, kako priznaje, bio lud za biljkama i tu su ljubav, iako dolazi iz ugostiteljske obitelji, njegovi oduvijek poštivali i podržavali pa je u poljoprivrednoj školi u Zagrebu završio za vrtlara.

Vrtlar, fotoreporter, iznajmljivač...

- Školu sam završio s odličnim uspjehom, ali se zbog rata u to vrijeme nisam odlučio za daljnje obrazovanje već sam se bacio na nešto sasvim drugo, fotografiju i novinarstvo, a najviše sam pratio estradu. To mi je iskustvo danas korisno za vođenje mog bloga.

Nakon sedam fotoreporterskih godina okolnosti su me opet odvele u sasvim drugom smjeru - u turizam. Postao sam jedan od rijetkih privatnih iznajmljivača tada u Zagrebu, a nešto kasnije sam osnovao i informativni portal za iznajmljivače Hrvatske gdje sam pisao o zakonskim obvezama iznajmljivača te nudio besplatna savjetovanja. Zbog niza raznih okolnosti u to vrijeme, odlučio sam pokušati svoj novi život u inozemstvu.

Situirao sam se u Berlinu, naučio jezik i počeo raditi u struci te time stekao vrlo vrijedna iskustva, priča nam Kruno.

Primjer uređenja trajnicama

U Berlinu je radio kao vrtlar, ali i florist i dekorater i kasnije kao voditelj tima vrtlara, stječući vrijedna iskustva.

- Uređivali smo terase, krovne vrtove i balkone te projektirali vrtove, dekorirali brojne evente i poslovne prostore svuda po Berlinu pa i okolici. Imao sam sreću raditi u jednoj od najelitnijih cvjećarnica u Berlinu “Blumen und Gartenkunst” kojoj su stalni gosti bili, osim mnogih televizijskih prominenata i političara, čak i bivša kancelarka Angela Merkel, priča nam je nastavlja;

Cvjećarnica u kojoj je Kruno radio

- Gostovao sam s istom tvrtkom i u popularnoj televizijskoj emisiji o vrtu i cvijeću “die Gartenzeit” na lokalnoj berlinskoj televiziji RBB. Dekorirao sam i izlog cvjećarnice za Božić i tako potpuno ispoljilo i svoju kreativnu i umjetničku stranu, veli Kruno.

Zadnje dvije godine naš sugovornik živi na relaciji Berlin - Zagreb - Vrsar, s tendencijom preseljenja u Vrsar.

U Vrsaru ću se posvetiti pisanju knjige

- Radi stjecanja dodatnog vrijednog iskustva u prodaji i savjetovanju kupaca odlučio sam još neko vrijeme privremeno raditi u Berlinu.

Dobio sam posao u jednom od najvećih lanaca vrtnih centara u Njemačkoj „Pflanzen Kölle“ na odjelu drvenastog bilja i trajnica i u odjelu izrade adventskih vijenaca i dekoracija. Uskoro stižem u Istru jer sam u fazi pisanja i svoje prve knjige! Želja mi se posvetiti svom blogu, pisanju i raznim zelenim projektima u Istri i Hrvatskoj, navodi pričajući o svojim planovima naš sugovornik. 

Jedan od balkona koje je Kruno uredio trajnicama

Na pitanje kako je došao na ideju pokrenuti blog o vrlarstvu veli da su biljke njegova strast od kada je bio još klinac.

- Početkom prošle godine za vrijeme korone sam došao u Istru na godinu dana. Pokrenuo sam svoj blog i počeo pisati. Ideja je bila da svoje znanje i iskustvo i razne zanimljivosti koje sam u svom radu spoznao, podijelim sa drugima.

Lisice nisu bijesne i poželjne su u gradovima

Primjerice, kako navodi Kruno, na blogu piše o tome kako lisice više ne prenose bjesnoću i da bi trebale biti rado viđeni gradski gosti; da se umjesto ubijanja s puževima u vrtu može napraviti pakt, da bršljan nije štetan za stabla i da hortenzije i ostale trajnice treba ostaviti preko jeseni i zime na miru i ne rezati ih.

Kruno napominje kako smatra da je dobro da ljudi znaju takve stvari ili na primjerice da znaju zašto neko cvijeće cvate noću? To saznanje će im, dodaje, promijeniti percepciju funkcioniranja svijeta živih organizama oko sebe i njene kompleksne povezanosti.

Riječi korov i štetnik ne postoje u mom rječniku

- Uništavanjem jedne karike debalansiramo cijeli lanac u jednom ekosustavu. To razumijevanje će ljudima pomoći da prirodu oko sebe gledaju s respektom. Riječi poput korova i štetočina već odavno ne postoje u mom rječniku.

Na opasku da su mnogi  - pa i ja sama - upravo na njegovu blogu razbili neke mitove vezane za održavanje zelenila, Kruno nam navodi kako mu sve više ljudi kazalo da piše korisne stvari i mnogima prilično nove spoznaje.

- To govori da moramo o tome puno više pričati, naglašava.

Na pitanje koliko se razlikuje svijet hortikulture i Njemačkoj i Hrvatskoj te kako u svemu tome pliva Istra, Kruno priznaje da kod nas moramo jako puno toga promijeniti.

Neke stvari iz temelja!

Gusto posađene trajnice koje tvore prirodne oblike, primjer kod berlinske željezničke stanice

Primjeri dobre prakse urbanog zelenila

- Zahvalan sam na divnoj mogućnosti da se mogu naći u okruženju koje ima dobre primjere i gdje funkcionira dobra praksa održavanja urbanog zelenila te gdje je uveden vrlo visoki stupanj ekoloških mjera, pravila i zabrana koja se našim ljudima, kad im ih spomenete čine strogima, smiješnima i pretjeranima.

Ali sve te mjere imaju smisla i uvedene su upravo radi zaštite bioraznolikosti i omogućavanja boljih životnih uvjeta za biljke i toliko važne oprašivače u gradovima. Sve na način da pritom građani nisu ništa posebno ograničeni ni obespravljeni, naglašava ovaj vrtlar.

Primjer uređenja povijesnog parka s trajnicama i ružama, a dostupnog građanima za odmor i šetnju

To su, navodi, sjajni, logični i uspješni primjeri koji se mogu implementirati i u našim krajevima, kao na primjer, zabrana drastične sječe drveća i grmlja od 1. ožujka do 30. rujna zbog gniježđenja ptica.

- Drugo, za stablo u vlastitom vrtu treba dozvola ako ga želite rušiti i nakon rušenja vlasnik vrta dužan je u vrtu posaditi na neko drugo mjesto novo stablo određenog minimalnog promjera debla. I ne možete posaditi bilo koje stablo već domaće vrste s popisa koje dobijete od odjela za održavanje zelenila u gradu.

Za ovako nešto potrebno je i da grad rigorozno shvaća važnost drveća u gradu i redovito ih održava i sadi nova. Zato pišem o tome, da ljudima otvorim oči. Jer najbitnije je da građani to osvijeste i prihvate kao potrebno i korisno i da potiču druge, ali i odgovorne osobe i politiku na promjene, naglašava vrtlar Kruno.

Primjer žardinjera u Berlinu

Isti problem je, nadvezuje se,  i u našim susjednim zemljama i drago mu je da ga prate ljudi i iz susjednih nam država, ne samo iz Hrvatske.

- Razlike za koje pitate su nažalost drastične i to je ona promjena percepcije o kojoj govorim. Pod hitno moramo promijeniti praksu asfaltiranja nogostupa, šetnica i parkirnih mjesta vodopropusnim popločenjima ili kaldrmom!

Kruno je veliki protivnik betona. U Njemačkoj se praksta asfaltiranja nogostupa napušta

U ozelenjavanju gradskih površina, navodi, postoje i trendovi i oni idu uz bok s današnjim ekološkim prilagodbama.

Bulevar Berlin, gredice koje pršte od boja, pogodne za insekte

Upitan za primjere dobre praske u Istri, navodi da je primjerice oduševljen Novigradom.

Novigrad kao pozitivan primjer sadnje

- Kombinacija i način sadnje proljetnica im je prilično dobar i skladan, grad je uredan, sadnjom različitih stabala u centru su napravili isto dobar potez. Vide se pomaci i to me raduje, ali još uvijek ima mjesta za poboljšanja.

Nadalje, hotelska parkovna arhitektura kod šetališta Europe u Rovinju je impozantna. To su vrhunski dizajneri radili. Imamo lijepih primjera, no još moramo puno raditi na osvještavanju odgovornih u gradskim upravama što se tiče javnih zelenih površina i njihove prilagodbe europskim ekološkim trendovima.

Umjesto sezonalnih jednogodišnjih cvjetnica od kojih su neke sterilne i potpuno beskorisne insektima morali bismo razmisliti o zamjeni i u gradovima se okrenuti trajnicama i cvatućem grmlju.

Novigrad se može pohvaliti svojim uređenjem

Parkovi od povijesnog značaja se isto mogu prilagoditi, a da se povijesne konture ne diraju. O drvećima da i ne pričam koliko su bitna, navodi Kruno.

Kao loš primjer navodi veliki šodrani parking u Poreču između Jyska i benzinske stanice. To je, kako veli, pravi toplinski otok.

- Drveća bi i vlasnicima limenih ljubimaca i gradskoj klimi donijela velike prednosti. Gradske kamene žardinjere zimi isto ne moraju izgledati prazno i jadno s tri maćuhice, naglašava Kruno, a sve podupire fotografijama koje je snimio diljem Berlina i koje govore da se može bolje i drugačije.

Primjer žardinjera u Berlinu

Napominjući da jako voli Poreč i to mu je, uz Vrsar, najdraži grad, Kruno navodi da bi bio spreman, ako za bude interesa, uključiti se savjetodavno i idejno u gradske zelene projekte pa i podsukati rukave ako treba.

Istra, naglašava, ima i potencijala da primjerice od jednog grada napravimo rebranding u grad cvijeća!

"Zašto ne? A imam još sjajnih ideja!", navodi inspirativno.

Mi smo dio prirode i moramo biti njen zaštitnik

- Svi skupa moramo početi mijenjati percepciju i prihvatiti važnost zelenila i svih organizama vidljivih i - nevidljivih u okolišu u kojem živimo. Mi smo dio prirode i trebamo se ponašati kao njen zaštitnik, a ne kao da je priroda firma u kojoj smo mi njen CEO.

Na primjer: nije svaki kukac odmah štetnik ako nam je ružan ili ljigav; nemojmo ubijati životinje i kukce samo zato što to možemo; zaustavimo drastičnu golosječu šuma; prestanimo si čupat kosu na glavi kad vidimo lisne uši; nekošena trava ne znači neurednu zelenu površinu; prestanimo posezati za otrovima i špricati biljke; svaka gradnja u gradu mora sačinjavati i zeleni aspekt plus stabla kao dio svakog građevinskog projekta nabraja naš sugovornik.

Na pitanje kako u svemu tome mogu pomoći sami građani, navodi da svatko od nas može dio svog balkona i vrta vratiti prirodi.

- Također, moramo se lokalno organizirati i djelovati, protestirati i protiviti se ako vidimo devastacije zelenila u gradovima ili pak tromost, nekompetenciju i nerazumijevanje odgovornih, jasan je Kruno.

Kruno na terasi popularnog shopping centra KaDeWe koju je uredio s travama

- Kako za sada stvari stoje bit ću povratnik. U ovim svojim godinama osjećam polako odgovornost, ali i mogućnosti da svojim iskustvom i znanjem mogu doprinijeti pozitivnim zelenim promjenama u Istri i Hrvatskoj, zaključuje pun pozitive naš sugovornik, vrtalar Kruno.

Savjeti čitateljima, ali i onima koji odlučuju

Na molbu da prenese nekoliko aktualnih savjeta našim čitateljima, Kruno nekoliko donosi građanima koji trenutno uređuju vrtove, a važna dva onima koji su u poziciji odlučivanja.

• Ne režite hortenzije u jesen! Zimi su lijepe i kad su suhe i kao takve još uvijek dekorativne u vrtu ili u tegli. Posebice su lijepe kad ih osipa mraz. To izgleda zimi tako čarobno. Vrtna hortenzija (H. macrophylla) se ne prikraćuje, njoj se samo u proljeće odrežu suhe cvatne glavice. Ako su one već u jesen smežurane, uvele i nisu više lijepe neće biljki naškoditi ako ih već u jesen odrežete. Ako se prenisko odrežu, vrlo vjerojatno neće cvasti iduće godine. Drastično prikraćivanje ove vrste hortenzije moguće je, no u slučajevima kad su stare i prevelike (2 metra) ili recimo nekih 7 do 10 godina. Rez će joj samo utoliko naškoditi što jednu godinu neće cvasti. Nakon toga će se polako oporaviti i početi opet cvasti.
• Debele koke ili debeli žednjak (Hylotelephium telephium) nemojte rezati u jesen! Uopće gredicu s trajnicama ne treba orezivati u jesen. Ostavite sve kako jest do ranog proljeća jer su osušene trajnice korisne za insekte, tlo i same trajnice
• Ostavite i lišće da leži preko zime po tlu cvjetne gredice jer ono štiti tlo od smrzavanja.

Prestanite više asfaltirati nogostupe!

• Svugdje po Njemačkoj, ali i Europi zamjenjuju asfaltirane nogostupe, šetnice i parkirališta popločenjima! Kod novih radova ili sanacija se asfalt uklanja i postavljaju se ploče od betona, kulira i prirodnog kamena, a okolnim se stablima ostavlja više zemljanog prostora oko debla.

- Radovi su često neizbježni. Ništa zato. Nakon njih se ploče mogu lako postaviti nazad i sve opet izgleda kao prije. Vrlo je važno paziti da se stablima ne ošteti korijen, to radnici u Njemačkoj znaju i takva su pravila strogo određena. Postoji propisan i maksimalni promjer korijena koji se ne smije odstraniti jer bi drastično naštetio stablu. Manji korjenčića od toga stablu neće napraviti značajnu štetu, navodi ovaj stručnjak.

Primjer uređenja parkirališta javorima. Parking je opločen, što je za stabla bitna stvar

• Ozelenite parkirališta! Ublažite te mrtve užarene zone i kanite se više asfalta!

Parkirališta se mogu tako lijepo ublažiti vegetacijom umjesto da se samo olako sve zalije asfaltom i iscrtaju parkirna mjesta. Grad bi za takve mrtve zone mogao uvesti i uredbu o minimalnoj vegetaciji koju bi investitori morali poštivati. Parkinzi bez zelenila su ubitačni za gradsku klimu!

Za kraj donosimo i ideju kako od grančica šparužine i biljnih ukrasa s morske obale napraviti prigodan mediteranski vjenčić za vrata za predstojeće božićne i novogodišnje blagdane.

Pogledajte video: