Na pobačaj se najviše odlučuju žene u dobi od 30 do 39 godina (44,8 posto), a slijede 20-godišnjakinje s udjelom od 38,9 posto. Gotovo trećina žena koje su se odlučile na pobačaj bile su u braku i već su imale dvoje djece, što dokazuje da se prekid trudnoće i dalje previše često koristi kao zamjena za kontracepciju u srednjoj životnoj dobi
Na pobačaj se najviše odlučuju žene u dobi od 30 do 39 godina (44,8 posto), a slijede 20-godišnjakinje s udjelom od 38,9 posto. Gotovo trećina žena koje su se odlučile na pobačaj bile su u braku i već su imale dvoje djece, što dokazuje da se prekid trudnoće i dalje previše često koristi kao zamjena za kontracepciju u srednjoj životnoj dobi
Prošle su godine u Hrvatskoj 1774 pobačaja obavljena na zahtjev žena, s time da se ukupan broj pobačaja u zadnjih 15 godina smanjio za četvrtinu, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u izvješću za 2021. godinu.
Naime, 2006. godine ukupno su obavljena 10.224 pobačaja, a lani je bilo 7712 takvih zahvata, što je 2512 slučajeva manje.
U ukupan broj ulaze i pobačaji izvedeni na temelju raznih medicinskih indikacija, uključujući i spontane pobačaje, prethodno utvrđene malformacije ploda i druge patologije.
Od ukupno 7712 pobačaja lani, njih su 1774 obavljena na zahtjev žena, navodi se u izvješću te se ističe da u 84,3 posto slučajeva pobačaja na zahtjev prije začeća nije bila korištena kontracepcija.
Trudnoće nastale, unatoč kontracepcijskim metodama, u prosjeku se događaju u tek dva do tri posto neželjenih trudnoća.
Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema zakonskim propisima pobačaji mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Najveći udio od 48,3 posto odnosi se na kategoriju "ostalih abnormalnih produkata začeća", na drugom mjestu s oko 34,6 posto slijede "legalno inducirani pobačaji", dok spontani pobačaji čine oko 17,1 posto svih prekida trudnoća.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima nižu stopu legalno induciranih pobačaja na tisuću rođene djece od susjednih zemalja i prosjeka EU iako je opći trend smanjivanja stope pobačaja uočljiv u većini europskih zemalja.
Stopa prijavljenih pobačaja kod mladih žena (ispod 20 godina) u Hrvatskoj je znatno niža nego u većini susjednih zemalja i EU.
Najviše stope pobačaja (s obzirom na broj stanovnika) imaju Karlovačka i Međimurska županija, a najniže Splitsko-dalmatinska i Brodsko-posavska županija.
Najveći broj legalno induciranih pobačaja, odnosno pobačaja na zahtjev lani je obavljen u KBC-u Rijeka (327), slijedi zagrebački KB Merkur (284), pulska (228) i karlovačka bolnica (262).
Prema zakonu, žena u Hrvatskoj može legalno izvršiti pobačaj u bolnici, unutar deset tjedana trudnoće, bez dozvole povjerenstva, što je bilo u 88 posto slučajeva, te nije zabilježen niti jedan smrtni ishod.
Na pobačaj se najviše odlučuju žene u dobi od 30 do 39 godina (44,8 posto), a slijede 20-godišnjakinje s udjelom od 38,9 posto.
Gotovo trećina žena koje su se odlučile na pobačaj bile su u braku i već su imale dvoje djece, što dokazuje da se prekid trudnoće i dalje previše često koristi kao zamjena za kontracepciju u srednjoj životnoj dobi.
Prošle su godine obavljena i 44 pobačaja kod maloljetnica, te 94 kod mladih punoljetnih djevojaka do 20. godine života.
Međutim i dalje ostaje pitanje sive zone pobačaja jer se navedeni podaci odnose samo na one prikupljene u zdravstvenim ustanovama.
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
